UOČI ODLUKE O KARAMARKU: GONG pisao Povjerenstvu – pogledajte što su sve naveli

Povjerenstvo za sukob interesa trebalo bi odlučivati o tome je li se prvi potpredsjednik Vlade i šef HDZ-a Tomislav Karamarko našao u sukobu interesa u tzv. aferi Konzultantica, u kojoj se spominje ime njegove supruge Ane Karamarko.

Tim povodom, pismom Povjerenstvu obratio se Gong. Pismo prenosimo u cijelosti.

“Poštovane članice i članovi Povjerenstva za odlučivanje u sukobu interesa,
uoči odluke o pokretanju postupka protiv Tomislava Karamarka zbog mogućeg sukoba interesa, GONG poziva Povjerenstvo da zbog kolopleta interesnih povezanosti obitelji Karamarko razmotri je li uopće moguće da navedeni dužnosnik nastavi obavljanje funkcije prvog potpredsjednika Vlade koji je ujedno predsjednik Vladine Koordinacije za unutarnju politiku i upravljanje državnom imovinom, kao i potencijalnu funkciju saborskog zastupnika iz redova vladajućeg HDZ-a.

Dosad su u medijima razotkrivena dva konkretna slučaja problematične interesne povezanosti obitelji Karamarko: prvo, s lobistom MOL-a kojem je u interesu odustajanje RH od arbitraže oko INA-e, te drugo s tvrtkom „Migrit solarna energija“ koju je Finska proglasila paravanom za ruski kapital koji je htio posao izgradnje nuklearke uvjetovan „porijeklom kapitala iz EU“.

1. sukob hrvatskih i mađarskih nacionalnih interesa.

Odnos Tomislava i Ane Karamarko s Josipom Petrovićem nije samo prijateljski, kako je to javno ustvrdio Tomislav Karamarko (N1, HTV), nego i poslovni, što potvrđuju sljededi podaci: – Tomislav Karamarko se tijekom 2015. godine, kad je bio saborski zastupnik HDZ-a, koristio službenim automobilom firme Drimia, u vlasništvu svoje supruge (Index.hr), – Ana Karamarko je u ugovorni odnos s Petrovićevom tvrtkom Peritus Savjetovanje ušla 1. veljače 2012., 19 dana nakon što je osnovala svoju tvrtku Drimia, te je u tom odnosu ostala do 31. prosinca 2015. godine (Nova TV) pri čemu je ugovor predviđao njeno „sudjelovanje na poslovnim sastancima i konferencijama u svojstvu predstavnika“ Petrovićeve tvrtke (Nacional).

Neprimjerenost ovakvog odnosa Tomislav i Ana Karamarko trebali su pravovremeno propitati: – povodom priznanja Josipa Petrovića da je MOL klijent njegove konzultantske tvrtke još 2012. godine kada je svjedočio u sudskom procesu protiv Ive Sanadera (Index.hr), u kojem je svjedok Robert Ježić optužio Sanadera da je od MOL-a primio mito u zamjenu za prepuštanje upravljačkih prava u INA-i mađarskoj naftnoj kompaniji u skladu s dogovorom na sastanku u Banskim dvorima kada su Sanadera posjetili šef uprave MOL-a Zsolt Hernadi i Josip Petrović, tada u ulozi člana Uprave INA-e (Večernji list); – povodom uhićenja Josipa Petrovića 21. ožujka 2013. (Index.hr) zbog njegovog interesa o tome tko je i je li on sam pod tajnim izvidima PN USKOK-a, što je u optužnici USKOK-a potvrđenoj 29. siječnja 2016. na Županijskom sudu u Zagrebu oblikovano u dva kaznena djela poticanja na davanje mita protiv Josipa Petrovića (Telegram, HTV – Labirint);

– povodom činjenice da je Josip Petrović vlastitu konzultantsku firmu Peritus Savjetovanja pokrenuo još 2010. godine, iako je Upravu Ine napustio tek 10. veljače 2011. godine, dok je na čelu Nadzornog odbora Inine tvrtke-kćeri Prirodni plin ostao sve do 2013. godine; – povodom činjenice da je Josip Petrović, još 1. siječnja 2011. kad je bio član uprave INA-e, kao glavnog klijenta svoje privatne tvrtke dobio upravo MOL od kojeg je do 2015. na temelju ugovora o savjetovanju dobio oko 7,2 milijuna kuna, što je vidljivo iz spisa DORHa u procesu protiv Ive Sanadera zbog optužbe da je uzeo 10 milijuna eura mita za prodaju Ininih dionica MOL-u (Telegram); – povodom tvrdnje da Josip Petrović MOL-u „osigurava usluge vezane uz javna pitanja, uključujudi politički obavještajni rad, odnosno politički intelligence“ što je MOL-ova ekonomistica Ilona Fodor 16. listopada 2015. posvjedočila pred arbitražnim sudom u Londonu, a 19. travnja 2016. objavio Nacional; – povodom medijskih napisa da su predstavnici MOL-a tajno pratili pojedine članove bivše Vlade RH, kao i članove Uprave INA-e sa zadatkom da prikupe što više kompromitirajućih podataka „kako bi se te informacije pokušalo iskoristiti za moguću ucjenu prilikom pregovora o otvorenim pitanjima između dviju strana“, ali operacija je obustavljena zahvaljujući djelovanju agenata SOA-e, što je 22. ožujka 2016. objavio Nacional.

Dodatno, navedene informacije potrebno je tumačiti u aktualnom političkom kontekstu: – Zsolt Hernádi, predsjednik Uprave MOL-a koji je optužen da je s 10 milijuna eura podmitio bivšeg premijera Ivu Sanadera da MOL-u prepusti upravljačka prava u INA-i, osobno je potpisao prvi ugovor o suradnji s Josipom Petrovićem, što je potom učinio i Zoltán Áldott, potpredsjednik MOL-a i predsjednik Uprave INA-e. K tome, prema otkriću tjednika Nacional, „u tom konzultantskom ugovoru između Mola i Petrovića ne navodi se pod kojim uvjetima Petrović može angažirati podizvođače, odnosno u konkretnom slučaju suprugu Tomislava Karamarka. Međutim, navodi se da se sve opaske vezane uz taj ugovor trebaju pismeno dostaviti Hernadiju ili Aldottu.“ (Nacional); – potpredsjednik Vlade Božo Petrov boji se „da ovdje nije samo u pitanju samo osobni interes, nego interes nekih drugih država“ kad je 19. travnja 2016. prozvao Tomislava Karamarka zbog prijateljstva s Josipom Petrovićem (RTL); – Tomislav Karamarko, kao i kolega iz HDZ-a ministar Darko Horvat, početkom svibnja relativiziraju bitnost arbitražnog postupka što ga je Republika Hrvatska pokrenula protiv MOL-a (Facebook profil Tomislava Karamarka, Večernji list); – kao predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko je od svog koalicijskog partnera MOST-a početkom svibnja ultimativno zatražio odustajanje od arbitraže s MOL-om te prepuštanje prava kadroviranja u Ravnateljstvu policije i PN USKOKU, ogranku policije zaduženom za istraživanje korupcije i organiziranog kriminala (Index.hr, Jutarnji list); – Josip Petrović je bio član izaslanstva HDZ-a na jednom od prvih pregovaračkih sastanaka s MOST-om o formiranju vladajuće koalicije i Vlade (Jutarnji list); – nakon odluke Ustavnog suda u korist GONG-a, od Vlade RH u kojoj ključnu poziciju ima predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko očekuje se da donese odluku o zahtjevu za pristupom informacijama o identitetu osoba koje su došle na sastanke u zgradu Vlade 4. kolovoza 2007. kad su tadašnjeg premijera Ivu Sanadera posjetili predsjednik uprave mađarskog MOL-a Zsolt Hernadi i Jozo Petrović, današnji lobist MOL-a.

2. interesi donatora HDZ-a prethodno interesno uvezanih s Anom Karamarko

Među donatorima HDZ-a u posljednjoj kampanji za parlamentarne izbore (Gong.hr), kao i u promotivnoj akciji HDZ-a 2014. godine (Nacional), pojavila se tvrtka Titan nekretnine vlasnice Oksane Dvinskykh. Ona je ujedno i vlasnica tvrtke Migrit energija s temeljnim kapitalom od 21.000 kn, koja se prošlog ljeta pokušala uključiti u 6,5 milijardi eura vrijedan posao izgradnje nuklearne elektrane u Finskoj. Posao je propao jer je u Finskoj prevladao strah od pozadine – netransparentnog ruskog kapitala, no u pozadini su se našli i Tomislav i Ana Karamarko, tada Šarid. Na web-stranicama Migrit energije, tvrtke osnovane prije Migrit solarne energije, Ana Šarid bila je navedena kao savjetnica za medije (H-alter), dok su finski mediji (MTV) otkrili da su usred odlučivanja o finskom nuklearnom projektu u istom avionu u Helsinki doletjeli Oksana Dvinskykh, Ana Šarid i Tomislav Karamarko, kako je kasnije objasnio, zbog navodnog sudjelovanja na izvjesnom „The Northern Light Summit“.

Da se Hrvatska treba uključiti u projekt nove mađarske nuklearne elektrane Paks, izjavio je ovih dana HDZ-ov ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat, ne spominjudi da tu nuklearku gradi ruski Rosatom koji je, kako se čini iz medija, kao paravan za ulaganje u Finskoj u Hrvatskoj imao tvrtku Migrit solarna energija (T-portal). Da su slučajevi INA-e, MOL-a, Sanadera, Hernadija i Migrita povezani, te da ruski interesi pokušavaju dominirati Europom dodatno otkriva Novi list: „Mihail Gutsierev, ruski tajkun, jedan od 20 najbogatijih Rusa, suvlasnik Rosnefta, jednog od ruskih naftnih giganata. Koji je svjedočio u postupku protiv Ive Sanadera za primanje mita da bi pogodovao MOL-u u preuzimanju Ine. Gutsierev je tada tvrdio kako spornih 10 milijuna eura , za koje je tužiteljstvo držalo kako je Zsolt Hernadi, čelnik MOL-a, dao Sanaderu koristedi Roberta Ježida za posrednika, nije mađarski novac nego njegov.“

Nakon objave članka na T-Portalu koji to povezuje u svibnju 2016. novinarka Oriana Ivkovid Novokmet dobila je otkaz, neprofitnom portalu H-alter, kao i ostalim neprofitnim medijima, odlukom bliskog suradnika Tomislava Karamarka ukinuta mogudnost prijave na javne poticaje u kojima uživa velika vedina svih ostalih medija, a u međuvremenu, Novi list je prodan netransparentnom krajnjem vlasniku.

Navedeni podaci i okolnosti značajno mijenjaju uvjete u kojima se Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa 21. travnja 2016. negativno očitovalo o priopćenju kojim je GONG tražio da se Tomislav Karamarko izuzme od svih utjecaja na donošenje odluka vezanih uz INA-u sve dok se potencijalnim i percipiranim sukobom interesa koji proizlazi iz njegovih interesnih veza s Josipom Petrovićem ne bude upravljalo na način koji osigurava povjerenje građana u objektivnost, nepristranost i transparentnost procesa donošenja ključnih političkih odluka.

Međutim, u ovakvim se okolnostima postavlja pitanje može li Tomislav Karamarko uopde nastaviti obnašati funkciju prvog potpredsjednika Vlade, ali i bilo koju drugu dužnosničku funkciju.
S obzirom da Povjerenstvo ima sužene ovlasti, u ovom slučaju ključna je politička odgovornost koja leži na aktualnom vodstvu HDZ-a, njegovim partnerima s kojima tvore vladajuću većinu, kao i premijeru zajedničke Vlade Tihomira Oreškovića. Nedostatak jasnog distanciranja od lobista privatnih interesa i njihovih „prijateljsko-poslovnih“ praksi pojačat de dojam da je korupcijska stigma HDZ-a Ive Sanadera i dalje vrlo živa.
S poštovanjem,
Jelena Berković izvršna direktorica GONG-a