KONTROLOR LETA OREŠKI: Posao je odgovoran i zahtjevan i uvijek tražimo mlade ljude

Hrvatski zrakoplovni promet spona je koja povezuje Lijepu Našu s ostatkom svijeta, a broj letova sve je bliže pretpandemijskoj razini. O sigurnosti putnika u zrakoplovu, problemima u zračnim lukama posljednjih tjedana, ali i mladima zainteresiranima za ovaj izrazito odgovoran posao razgovarali smo s dugogodišnjim kontrolorom leta i predsjednikom Hrvatske udruge kontrolora letenja – Željkom Oreškim.

Izvor: Media servis

Za one koji su u zraku na nekoliko tisuća metara nadmorske visine važno je jedino da – sigurno dođu na odredište. Glavni je to, naravno, cilj i vrijednih zaposlenika Hrvatske kontrole zračne plovidbe, ističe naš sugovornik Željko Oreški koji je u ovom poslu više od tri desetljeća. Da bi sve prošlo neometano te kako ne bi došlo do sudara dvaju zrakoplova, kontrolori moraju striktno poštivati norme.

“Što se tiče oblasne kontrole letenja i prilazne kada već zrakoplov poleti – 5 nautičkih milja ako se nalaze na istoj razini letenja zrakoplovi ili tisuću stopa ako se gleda vertikalno, a tek onda dolazi efikasnost, ekonomičnost i svi ostali parametri.”

Riječ je o izrazito odgovornom poslu, dnevni angažman je osam sati, a njihova služba – nikada ne spava. Za mnoge najveći strah, za druge tek obično sredstvo prijevoza, let avionom najčešće završi upravo onako kako treba – sretnim slijetanjem. Oreški pojašnjava kako su moderne tehnologije ugrađene i u zrakoplove, ali i u njihove sustave. Operacijom se naziva svaki let bilo da polijeće, slijeće ili samo prelijeće preko našeg teritorija, a statistika kaže kako na svakih 150 tisuća operacija postoji nekakvo narušavanje, koje naravno ne treba biti kobno.Oreški je gotovo 20 godina na čelu Hrvatske udruge kontrolora letenja koja je vrlo cijenjena na svjetskom nivou, a o uvjetima u struci kaže:

“Ekonomski gledano možemo biti zadovoljni jer su u odnosu na prosječna primanja u Hrvatskoj naša primanja veća od toga i to zaslužuje posao kojim se bavimo, ali u odnosu na neke europska mjerila – sasvim smo prosječni.”

U Hrvatskoj trenutno imamo oko 260 kontrolora letenja, a nedostaje ih na razini čitave planete. Za sve zainteresirane postoje dva puta kako do ovog posla, a proces je ponekad vrlo dug.

“Postoji fakultet na kojem se može završiti smjer kontrole letenja i onda se stekne vrlo solidna osnova i puno veće predznanje za buduće zanimanje čime se ne dobiva automatski mjesto u kontroli letenja. Drugi put je da se direktno prijavi na natječaj koji je uvijek barem jednom godišnje za oblasnu kontrolu letenja, a svakih nekoliko godina ovisno o potrebama i za aerodromsku kontrolu letenja.”

Ipak, i nakon toga slijedi selekcija, doškolovavanje, a sve ponekad potraje i oko dvije i pol do 3 godine. Edukacija je zahtjevna, no najčešće i garancija da će ovaj odgovoran posao biti rađen kako treba.Posljednjih tjedana na aerodromima diljem svijeta nedostaje radne snage. Oreški ističe kako se promet koji prolazi iznad Hrvatske vratio na gotovo 100 posto u odnosu na 2019. godinu, a mnogi aerodromi – masovno su otpuštali u vrijeme karanteni. Problem je tvrdi, to što u zračnim lukama ne može raditi netko tko za to nije detaljno obučen – čak ni kada je riječ o prtljazi.

“Znam za neke aerodrome primjere gdje su imali i po 50 tisuća zaposlenih – oni su otpustili 35 do 40 tisuća ljudi. Svi veliki aerodromi mole ljude koji su bili zaposleni da im se vrate međutim njima su istekli certifikati.”

​Hoće li se cijela situacija normalizirati pokazat će vrijeme, kao i hoće li otkazani letovi utjecati na dolazak turista u našu zemlju.