STRAH OD ČAGLJEVA: Kote se u napuštenim kućama Đakovštine – prijete janjadi

čagalj, čopor

Grabežljivci poput čagljeva, lisica, kuna…, zamijenili su šumu naseljima i – kućama! Ovaj problem eskalira u najslabije naseljenom dijelu Đakovštine – u selima u općini Levanjska Varoš, gdje je mnoštvo praznih kuća u kojima nakon smrti (vremešnih) vlasnika više nitko ne živi, ili vlasnici u njih dolaze povremeno, ostavljajući za sobom hranu.

Osim što u potrazi za hranom sve više nastanjuju prazne kuće, grabežljivci se i kote u njima pa je tako zabilježen i slučaj u Slobodnoj Vlasti gdje su se, kaže općinski načelnik Slavko Tidlačka, u jednoj praznoj kući okotili čagljevi. Svjesni su ovog problema i u Lovačkom savezu Osječko-baranjske županije, no, kako ističu – lovce u rješavanju problema nastanjenih i okoćenih grabežljivaca u napuštenim kućama priječi zakon – zabrana pucanja u naseljenom području.

– Smijemo pucati 300 metara od naselja – podsjeća na zakonsku odredbu predsjednik osječko-baranjskog Lovačkog saveza Zlatko Stolnik. Tidlačka kaže kako je zbog svih tih migracija i koćenja grabežljivaca došlo do potpunog poremećaja u prirodi.

– Ne možeš više vidjeti zeca ili fazana, samo sve brojnije lisice, kune, čagljeve… Brojnošću su zavladali grabežljivci. Najviše se mogu vidjeti u naseljima, na cesti, na ulici pred zoru… Ljudi se boje za tek ojanjenu janjad, da će ju čagljevi zaklati i odnijeti – kaže Tidlačka. S pravom invazijom čagljeva bore se ovih dana i na sasvim drugom kraju Hrvatske – vlasnici ovaca na Pagu, gdje ovaj grabežljivac masovno kolje janjad i ovce.

– Lovci iz našeg lovačkog društva LD-a Kuna dosta su angažirani na tome da svojim aktivnostima održavaju ravnotežu u prirodi, a tu je jednim dijelom, s naglaskom na Dilj-goru, i LD Vidra, no problem je obližnje državno lovište gdje se slabo brinu o tome i o sve masovnijem broju ovih grabežljivaca u prirodi, ali, očito i izvan nje, sada već slobodno šeću i kote se po naseljima. S druge strane lokalni, naši lovci, u državno lovište ne mogu. Tu je i jedno privatno lovište, no tu love pasionirani lovci koje ne zanima lov na lisicu ili čaglja. Njih zanima lov na plemenitu divljač i trofeje – kaže načelnik Tidlačka za Glas Slavonije.

čagalj

Lov na grabežljivce

– Da, napuštene kuće u naseljima veliki je problem. Vrijeme je i svinjokolja, ljudi bacaju uokolo svašta, a životinje to privlači. U napuštenim kućama nitko ih ne dira, hrane je posvuda pa tu i ostaju. Nakon janjenja ovaca ljudi znaju ne zakopavati posteljicu, pa i to privuče ove grabežljivce – kaže Stolnik.

– Slaba je naseljenost u tome kraju, sve više praznih kuća. Kada ima ljudi neće životinje dolaziti, ali ovako u praznim kućama ovi grabežljivci uživaju u miru – kaže Stolnik koji i sam ocjenjuje da se narušio lanac u prirodi, ali skreće i pozornost na obveze zakupnika lovišta kada je o prirodnoj ravnoteži u tom prostoru riječ – kaže Stolnik, i za veljaču najavljuje četiri velika lova upravo na grabežljivce, a u njima će sudjelovati više lovačkih društava. Za sada su na karti Đakovo, Selci, Viškovci i Trnava. U županijskom Lovačkom savezu najavljuju i dogovor s lovačkim društvima s varoškog područja oko aktivnosti kako bi se najezdi grabežljivaca na tom prostoru stalo na kraj. Tako aktualni depopulacijski trend po Slavoniji, što se ogleda i u sve brojnijim praznim kućama, nije više samo demografski problem, nego i problem sve narušenije ravnoteže u prirodi gdje grabežljivac gotovo postaje prvi čovjekov susjed.

Može se loviti hvataljkama

S obzirom na to da lovci ne smiju pucati u naseljenom području, predsjednik Lovačkog saveza Osječko-baranjske županije Zlatko Stolnik kaže kako je rješenje u korištenju hvataljki. “Stavimo hvataljku s mamcem u prostor gdje se nastanila životinja – komad mesa, ribe…, i tako je navabimo. Bio je takav primjer i na području Đakova gdje je Grad sufinancirao nabavu hvataljki. Sve što je u naseljenom području treba rješavati lokalna samouprava u dogovoru s LD-om na svom terenu, a prema Programu zaštite divljači u naseljenom mjestu”, kaže Stolnik.