STRUKA TVRDI: Ukidanje prireza ne jamči veće plaće, evo i zašto
Ukida se prirez za gradove i općine. Stiže nova porezna reforma, najavljuje Vlada, koja će, kako se ističe, rasteretiti plaće pa će one od 1. siječnja iduće godine posljedično rasti.
No, Vlada najavljuje i dodatne stope oporezivanja dohotka, što je prihod koji ionako u najvećoj mjeri već neko vrijeme odlazi u proračune jedinica lokalne samouprave.
A to znači ne samo da plaće možda neće rasti, nego će možda i padati, jer nova porezna reforma predviđa fleksibilnije utvrđivanje stopa poreza na dohodak koji će određivati gradovi i općine. U takvim je okolnostima sasvim realno očekivati da će one jedinice lokalne samouprave, koji bez prireza ostaju s rupom u proračunu, bilo kakav minus namaknuti kroz oporezivanje dohotka.
JLS neće biti bez prihoda
“Iz onoga što sam pročitao u medijima, ne čini mi se da će jedinice lokalne samouprave ostati bez prihoda, tim više što im je reformom koju je proveo bivši ministar financija, Zdravko Marić, omogućeno da veći udjel poreza na dohodak odlazi u njihove proračune”, komentirao je za Lider Velimir Šonje, ekonomski stručnjak i analitičar iz Arhivanalitike.
Ljubo Jurčić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, ne smatra kako je najava o ukidanju poreza bilo kakvo porezno rasterećenje plaće, niti drži da je to bilo kakva odluka iz sfere “ekonomske politike”. Po njegovim riječima, odluka o ukidanju prireza je isključivo i samo politička odluka koja ne zadire u srž hrvatske ekonomije, a to je niski BDP. I ne čudi ga, također, da dolazi uoči izbora.
“Vlada još jednom zaboravlja da je njen posao osiguranje rasta plaća, a to se radi poboljšavanjem uvjeta poslovanja i povećanjem BDP-a, a ne preraspodjelom dohotka iz jednog džepa u drugi džep. To je čista improvizacija ekonomske politike, to je samo stvaranje privida da se nešto radi, a ustvari se samo sipa iz šupljeg u prazno”, ustvrdio je Jurčić.
Neki sami ukinuli prirez
Inače, o ukidanju prireza govori se dugi niz godina, a pojedine lokalne samouprave samoinicijativno su ukinule taj namet. Nekima je bio dovoljan prihod od poreza na dohotak, koji se, kako smo rekli, već neko vrijeme usmjerava u lokalne proračune, a drugima prirez zbog dobrog poslovanja nikada nije ni trebao. To se uglavnom odnosilo na gradove koji su turistička središta i na pojedina gradska središta koja gravitiraju Gradu Zagrebu. Sama je metropola pak već godinama opterećena najvećom stopom prireza u Hrvatskoj od 18 posto. Prema pojedinim, neslužbenim izračunima samo će Grad Zagreb zbog ove odluke nagodinu ostati bez milijardu kuna proračunskih sredstava.
No, ova najava porezne reforme, koju priprema Ministarstvo financija, još uvijek nije finalna verzija niti je “uklesana u kamenu”, a oni koji rade na reformi naglašavaju da su još uvijek “različite opcije na stolu”.
Za komentar o ukidanju prireza i promjenama u porezu na dohodak, pitali smo i druge stručnjake, kao i predstavnike jedinica lokalne samouprave, a kako odgovori budu stizali, objavit ćemo ih na našem portalu.