STANJE MEDIJA U HRVATSKOJ: Napadi na novinare, govor mržnje, erozija HRT-a

Povodom posljednjih napada i pritisaka na novinare i stanja u medijima Hrvatsku je u manje od dvije godine opet posjetila misija vodećih organizacija za zaštitu medijskih sloboda. Upozorili su i na srozavanje HRT-a te rašireni govor mržnje u medijskom prostoru.

Piše: Vlatka Koren

S konferencije u Hrvatskom novinarskom domu u Zagrebu članovi misije iz šest vodećih cehovskih udruženja upozorili su na zabrinjavajuće stanje u hrvatskim medijima. Dojmovi su to posjeta samo dijelu redakcija, ističe Saša Leković, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva.

”Nažalost, kolege iz Hurina nisu danas došli na dogovoreni sastanak. A imali smo još dva dogovorena pa otkazana sastanka zbog neke vrlo neobične epidemije. Naime, u Hrvatskoj radioteleviziji i HNIP-u otkazali su u zadnji trenutak uz obrazloženje da su se baš svi razboljeli”, rekao je Leković.

Hrvatska je vodeća u EU po broju napada na novinare, a velik problem je i govor mržnje, učestao na lokalnim medijima, internetu, naveo je Oliver Vujović, čelnik SEEMO-a (South East Europe Media Organisation).

”To je velik problem za Hrvatsku koja treba biti primjer, dobar primjer i za susjedne države u regiji. A s takvim načinom komunikacije, uz hate speech, Hrvatska to u ovom trenutku nije. Tu se nadam da će u narednom razdoblju, to sam napomenuo i u razgovoru danas s gospođom predsjednicom RH, da će Hrvatska poduzeti nešto na poboljšanju toga i da se smanji taj govor mržnje”, rekao je Vujović.

Velik problem je i nedovoljna transparentnost vlasništva u medijima, sindikalnog organiziranja i radnih prava medijskih djelatnika, zaključio je Vujović. O stanju na HRT-u i pokušaju promjene paradigme javnog servisa, od njegove javne uloge prema ideološkoj, misija je upozorila još sredinom 2016., podsjetio je Boris Bergant iz EBU-a (European Broadcasting Union).

Predložili su tada da se zaustavi erozija javnog servisa, slična onoj u Poljskoj i Mađarskoj, kadrovske promjene sa svakom promjenom vlasti te da se zakonska osnova prilagodi europskim standardima i javnom servisu jamči politička i ekonomska neovisnost.

”I moram danas konstatirati da smo tek sada, za vrijeme posjeta ministrici kulture, uopće dobili neki odgovor hrvatskih vlasti što smo tada u dobroj vjeri predložili”, rekao je Bergant.

Od ministrice Nine Obuljen Koržinek dobili su, kaže, uvjeravanje da će iz zadnjeg izvješća misije izvući pouke i pokrenuti zakonske promjene kako bi se zabrinjavajuća situacija na javnom servisu i medijima općenito promijenila.