SDP PORUČIO: Predložili smo Ministarstvu obrazovanja odgađanje mature

SDP je organizirao tribinu o obrazovanju i državnoj maturi zbog pandemije koronavirusa. Istaknuto je kako je državnu maturu potrebno odgoditi zbog sigurnosti učenika, ali i nužnosti zadržavanja kvalitete obrazovanja, stoji u priopćenju stranke koje prenosimo u cijelosti.

“Moderator tribine doc. dr. Emil Tafra, predsjednik Savjeta za visoko obrazovanje, znanost i inovacije SDP-a, u razgovoru sa sudionicima ukazao je na moguća rješenja za ove probleme koji izazivaju veliki stres kod učenika i roditelja.

Ana Sesar, viša stručna savjetnica Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, kaže da su spremni za realizaciju mature tokom lipnja, no smatraju da je optimalan termin pisanja mature u kolovozu.

“Predložili smo Ministarstvu odgađanje mature zbog sigurnosti učenika, njihovih obitelji, ali i zbog nužnosti zadržavanja kvalitete obrazovanja. Državna matura je dobra mjera, koja predstavlja optimalno ocjenjivanje. Nikako nismo za njeno ukidanje, zato smo predložili pomicanje termina,” rekla je Ana Sesar, istaknuvši da Centar ima digitalnu platformu na kojoj se nalaze interaktivni materijali za maturante i nastavnike, koja je objedinila niz aktivnosti o znanju i iskustva tijekom višegodišnjeg vrednovanja s državne mature.

Prof. dr. sc. Neven Budak, predsjednik Savjeta za predškolsko i školsko obrazovanje SDP-a, mišljenja je da državna matura nije mjerilo kvalitete znanja srednjoškolaca te smatra da ju je potrebno ukinuti.

“Učenici strukovnih škola bez pripreme nemaju jednake uvjete kao gimnazijalci. Bilo bi fer otkazati državnu maturu i zamijeniti je prijemnim ispitima u rujnu. U nekim zemljama postoji slobodan upis na fakultete, treba razmisliti o tom modelu”, istaknuo je profesor Budak, podsjetivši na prošlogodišnji poražavajući podatak o nikad većem broju slobodnih mjesta na fakultetima. Ističe da ukidanjem državne mature učenici ne bi ništa izgubili, već bi im se samo smanjio stres.

Eli Pijaca Plavšić, izvršna direktorica Foruma za slobodu odgoja, ističe kako se Ministarstvo ponaša kao da su ovo normalni uvjeti, iako nisu. Odluke je potrebno donijeti odmah, jer kako kaže čak 68 posto učenika strukovnih škola ide na državnu maturu, a ne zna se što s njima, jer nisu prošli pripreme.

“I dalje u ovim uvjetima vidimo da nitko s nikim ne surađuje. Nemoguće je voditi ovakve kompleksne procese ako neće biti suradnje. Nije problem samo državne mature, već i djece koja nemaju pristup internetu, kompjuterima, tabletima. Što je s djecom pripadnicima nacionalnih manjina, primjerice onom koja žive u romskim naseljima gdje nema interneta, što je s djecom imigranata koja ne pričaju hrvatski. Mnogi roditelji ne mogu i ne znaju kako pomoći svojoj djeci u ovoj situaciji,” upozorila je Eli Pijaca Plavšić, istaknuvši da je nastava na daljinu pokazala koliko sve problema postoji u sustavu obrazovanja.

Uputila je i veliku zahvala svim učiteljima, nastavnicima, profesorima, ravnateljima, koji svojim entuzijazmom u ovim teškim uvjetima svakodnevno pokazuju da im je stalo i ulažu velike napore da bi svoje učenike naučili svemu onome što treba.

Marko Matijević, glavni urednik portala Srednja.hr, smatra da je državnu maturu nužno provesti, jer povratak na prijemne ispite na fakultetima znači povratak u korupciju. Ističe i kako fakulteti u ovim uvjetima nisu u mogućnosti osigurati pisanje prijemnih ispita.

“Čini mi se da bi sustav otišao korak u natrag da se ukine državna matura. Treba što prije donijeti odluku kada će se održati državna matura, učenici moraju biti informirani o svemu, a to već godinama nisu. Možda je vrijeme se da napokon počne i dugoročno razmišljati, primjerice zašto nemamo nacionalne ispite koji bi se održavali tijekom godine, a koji bi smanjili stres učenicima na kraju godine,” rekao je Marko Matijević, istaknuvši kako bi nacionalni ispiti zaustavili stvaranje invazije odlikaša, a mišljenja je i da će slobodan upis na fakultete samo povećati broj studenata koji neće završiti fakultete.

Rekao je i da je ovo napokon prilika da se popriča o drugim ozbiljnim problemima u obrazovanju, kao što je licenciranje ravnatelja i profesora.

“Javnost očekuje od politike nekakva rješenja. Očekuju se ozbiljne promjene u sektoru obrazovanja, koje već 20 godina svi zazivaju, a nitko nije u stanju riješiti”, rekao je Matijević, upozorivši i na prepisivačku kulturu u hrvatskom obrazovanju, što bi mogao biti problem ako državna matura bude online.

Doc. dr. sc. Ivana Milas Klarić, bivša pravobraniteljica za djecu, smatra da je neizvjesnost ta koja loše utječe na djecu u ovim trenucima. U tim okolnostima sklona je rješenju da upisi na fakultet budu nelimitirani prijemnim ispitima ili državnom maturom.

“Bilo bi korisno iskoristiti mogućnost i pitati učenike što misle o sustavu obrazovanja, odraditi jedno sveobuhvatno istraživanja, kako bi se Ministarstvu pomoglo i donijelo neke zaključke o ovom online obrazovanju. Neka se online nastava iskoristi za poboljšanje programa i pomoći djeci. Povećan je broj djece zadnjih godina koji imaju ozbiljne psihijatrijske smetnje zbog različitih stvari poput velikih očekivanja roditelja, velikog pritiska. S druge strane, imamo mnogo djece koja nemaju kompjuter, naprosto nije istin
a da su svi dobili tablete, pogotovo djeca pripadnici nacionalnih manjina, primjerice romska djeca,” rekla je profesorica Milas Klarić.

Sabina Glasovac, saborska zastupnica SDP-a, kaže da u središtu cijelog obrazovnog sustava uvijek mora biti dijete. Mišljenja je da pripreme za maturu treba produžiti koliko je god to moguće.

“Obrazovni sustav nikad nije bio jednadžba s više nepoznanica nego u ovom trenutku. Djeci što više moramo olakšati ovu priču, u ovom trenu ne trebaju im nova pravila i nove turbulencije, što znači da maturu treba provesti, ali ju treba odgoditi. Ministarstvo mora osigurati sigurnost, stabilnost i otkloniti bilo kakvu neizvjesnost. O maturi se trenutno ništa ne zna, a bilo je prostora i vremena da se Ministarstvo koordinira, bez obzira što ne možemo predvidjeti tijek pandemije. Svoj djeci moramo omogućiti pristup fakultetima,” kaže Sabina Glasovac.

Navela je da do kraja godine treba rasteretiti kurikulume, izmijeniti zakonske preduvjete da se eventualno pripremi za scenarije da se učenici neće moći vratiti u škole, već će im ocjene morati biti zaključene, da se produže pripreme za maturu te da se matura provede na kraju kolovoza.

“Ozbiljna je situacija, školama se ovih dana šalju naputci i da ravnatelji protuzakonito zapošljavaju nastavnike. Molim Ministarstvo da prestanu s lovom u mutnom što se tiče prava radnika i da se ponude konkretna rješenja. Nastavnicima hvala na trudu da bi sustav funkcionirao, pokušajmo ovo godinu privesti kraju vodeći brigu o tome što djeca proživljavaju.”