RASTU KIBERNETIČKI NAPADI: Građani lakovjerni i nisu educirani – kako se zaštititi?

Marko Ivančić iz Službe kibernetičke sigurnosti MUP-a, u emisiji Studio 4, rekao je da je tijekom prvih devet mjeseci ove godine policija otkrila i prijavila 1157 kibernetičkih napada.

– To su kaznena djela protiv računalnih sustava, programa i podataka. Navedeno pokazuje povećanje od skoro 9 posto u odnosu na prošlu godinu, govori.
Dodaje kako najveći broj kibernetičkih napada predstavljaju različite oblike računalnih prijevara.

Matija Grabar, predsjednik Uprave tvrtke Cratis u Varaždinu, naglašava da je podatkovni centar visoko čuvani objekt u kojem se nalazi informatička oprema različitih tvrtki, kao što su banke, državne institucije…

– Mi kao podatkovni centar štitimo, prvenstveno od fizičke razine pristupa tim podacima. U podatkovnom centru se nalaze računalni poslužitelji. Mi omogućavamo računalnoj opremi da radi u najboljim uvjetima. Čuvamo fizičku sigurnost opremi i strogo kontroliramo tko ima pristup istoj, a tada se banke i ostale tvrtke moraju pobrinuti da imaju sve oblike zaštite od malicioznih kibernetičkih napada na svim razinama, istaknuo je za HRT, Dodaje da ljudski faktor ima veliku ulogu pri krađi podataka.

Građani lakovjerno daju osobne podatke

Ivančić naglašava da građani često lakovjerno daju svoje osobne podatke počiniteljima.

– Počinitelji vješto instruiraju oštećene da ako ih nazovu djelatnici banke, oštećeni i dalje inzistiraju da se transakcije provedu, govori.

Dodaju da su savjetovali građanima da se prije kupnje na internetu posavjetuju s nekim tko je bolje upućen u to.

– Građani se mogu javiti i policiji jer svaka policijska uprava ima policijske službenike koji su posebno osposobljeni za suzbijanje te vrste kaznenih djela.

Građane treba educirati

Grabar smatra da u našem zakonodavstvu nedostaje to što nisu propisani minimalni standardi informacijske sigurnosti, odnosno edukacije kako bismo kao tvrtka mogli poslovati.

– Svako računalo bi trebalo imati antivirusni sustav, ali isto tako trebaju se provoditi sigurnosni testovi za zaposlenike na redovnoj bazi, kazao je.

Ivančić govori kako policija dobiva prijave o neovlaštenim transakcijama od samih oštećenih.

– Počinitelji kada dobiju pristup internet bankarstvu oštećenog, oni u pravilu zadaju transakcije dok ima na računu sredstava, rekao je.

Grabar je još jednom naglasio da ne može biti sigurnosti unatoč svim zaštitama, ako krajnji korisnik nije educiran i ne zna se nositi s mogućim prijetnjama koje vrebaju.

Ivančić je savjetovao građanima da nikomu ne daju svoje osobne podatke i podatke s bankovnih kartica, da ne potvrđuju podatke za koje su sigurni da ih nisu zadali.

– Savjet je da se ne daje udaljeni pristup računalima drugim osobama, dodao je.

Indikatori lažnih trgovina na internetu su loš prijevod stranice, postoje mrežne poveznice na tim stranicama koje ne vode nigdje. Na tim stranicama nemamo podatke o kontaktima putem elektroničke pošte, broja telefona, nema podataka o trgovačkom društvu i vlasniku, govori.