PREMIJER PLENKOVIĆ: Nijedna vlada na svijetu više ne zagovara potpuno zatvaranje
Nakon sudjelovanja na 15. konvenciji hrvatskih izvoznika, premijer Andrej Plenković osvrnuo se na aktualne teme, najprije na situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj.
Izvor: Media servis
Odgovorio je na pitanje je li porast oboljelih plaćanje cijene za otvaranje zemlje prema turistima.
“Svima je jasno da se nismo otvorili, da ne bismo imali 7 milijuna turista, da ne bi imali 50 milijuna noćenja, da ne bi došli na 50 posto prošlogodišnje rekordne sezone u povijesti. To sam namjerno rekao jučer na CNN-u, jer sve ostalo što nije kontrolirani rizik bi bio kompletni lockdown i karantena. Više nemate nijednu vladu na svijetu koja će zagovarati takvu politiku.”
Komentirao je i kada bi moglo doći do pada broja zaraženih. “Pa ne mogu biti vrač, ali vidite da su podaci u proteklih nekoliko dana ukazali na to.”
“To je dio šireg aktivizma koji se događa na globalnoj razini. Zagreb je bio na kalendaru brojnih drugih gradova. Svatko tko je to malo pratio može donositi svoje zaključke. Mi živimo u slobodnom društvu, svatko može izraziti svoje mišljenje, a većina mudrih, odgovornih, obrazovanih ljudi poklonit će povjerenje onima koji su pouzdaniji.”
Što se tiče novih mjera za poduzetnike za iduća 4 mjeseca, premijer je upitan kako će procjenjivati hoće li one biti potrebne i dalje.
“Dali smo brzo i dali smo izdašno. Da nismo takve mjere stavili na stol privatnom sektoru, pitanje je bismo li zadržali funkcioniranje tolikog broja ljudi. Tijekom proljeća su ogromni brojevi poslodavaca i radnika bili obuhvaćeni tim mjerama. Sada smo išli kalibrirano, išli smo na mikropoduzetnike, na mjere skraćenog radnog vremena i za nekoliko ugroženih djelatnosti poput prometa, turizma, ugostiteljstva. Mislim da smo pogodili, 4 mjeseca, prema procjeni ministra Aladrovića, košta nas oko 800 milijuna kuna. “
Upitan je i hoće li moratorij za ovrhe biti produljen svima ili samo nekim građanima.”Ne možemo živjeti u sustavu u kojemu će netko uzeti kredit pa ga neće vraćati. Mjere olakšavanja da, mjere koje bi pretvorile sve ovo skupa u nekakav beskrajan otpis dugova – ne. To jednostavno nije realno niti normalno.”