Najveću opću stopu u EU ima Mađarska od 27 posto. Slijedi Finska s 25,5 posto, a onda slijedi skupina zemalja s po 25 posto. To su Hrvatska, Danska i Švedska.
Najnižu standardnu stopu PDV-a u EU ima Luksemburg, i to od 17 posto. Druga najniža je na Malti od 18 posto, a onda dolaze Cipar i Njemačka s po 19 posto. U Sloveniji je stopa 22 posto.
Prosječna opća stopa PDV-a u EU je 21,9 posto, što je gotovo sedam postotnih bodova više od minimalne stope koju zahtjeva europska regulativa. Švicarska je dosta velika iznimka u Europi jer je u toj zemlji stopa PDV-a tek 8,1 posto.
No, unatoč teoriji kako bi bilo idealno imati jednu standardnu stopu i što manje iznimaka da bi se minimizirale ekonomske devijacije, mnoge zemlje imaju smanjene stope na određene robe ili usluge.
Jedan od glavnih razloga za to je promicanje jednakosti zato što kućanstva s nižim prihodima razmjerno troše veći udio svojega novca na hranu ili javni prijevoz, pišu Financije.hr. Drugi razlozi mogu biti poticanje prodaje određenih proizvoda kao što su knjige, promicanje lokalnih usluga primjerice u turizmu ili utjecaj na tržišna kretanja poput cijena čiste energije.
Kako navodi analiza američkog think-tanka Tax Foundation snižene stope PDV-a ili iznimke nisu nužno učinkoviti načini postizanja navedenih ciljeva, a ponekad mogu imati i suprotne učinke.
Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) preporuča, umjesto iznimaka ili nižih stopa kod PDV-a, mjere koje izravno povećavaju realni dohodak siromašnijih kućanstava. U odnosu na prošlu godinu neke europske države, a Hrvatska nije među njima, napravile su neke promjene u stopama PDV-a.
Hrvatska, inače, ima snižene stope PDV-a od pet i 13 posto na određene proizvode i usluge.
Austrija je od početka ove godine spustila na nulu PDV za higijenske proizvode koje koriste žene kod menstruacije te za sredstva za kontracepciju. Estonija je u srpnju prošle godine podigla opću stopu s 22 na 24 posto. Njemačke od ove godine na hranu u restoranima računa PDV od sedam umjesto 19 posto.
Grčka je proširila 30-postotno smanjenje svih stopa PDV-a na još više otoka. Litva je za neke proizvode podigla sniženu stopu s devet na 12 posto.
Nizozemska je podigla stopu PDV-a na smještajne usluge sa snižene stope od devet posto na opću od 21 posto. Finska je sniženu stopu dodatno snizila sa 14 na 13,5 posto. Rumunjska je u kolovozu prošle godine podigla opću stopu s 19 na 21 posto, a snižene stope od pet i devet posto je ujedinila u jedinstvenu sniženu stopu od 11 posto.
Kako se ističe u analizi think-tanka Tax Foundation, prihodi od PDV-a bi u zemljama EU-a mogli biti znatno veći, a razlozi da to nije tako su dvojaki.
Na temelju jaza koji nastaje zbog izbjegavanja plaćanja PDV-a, propusta u prikupljanju tog poreza ili neplaćenog iznosa uslijed bankrota ili insolventnosti u 2023. nije prikupljeno 128 milijardi eura. Od tog iznosa 75 posto otpada na samo šest članica EU-a. To su Francuska, Njemačka, Italija, Poljska, Rumunjska i Španjolska.
Drugi razlog leži u prihodima koji bi mogli biti prikupljeni da ne postoje snižene stope i iznimke, a taj iznos je u 2024. procijenjen na 773,5 milijarde eura. Taj jaz koji je vezan za politiku oko PDV-a ima, logično, dvije sastavnice. Jedna se odnosi na propuštene prihode zbog sniženih stopa, a druga na one zbog iznimaka.
U nekim zemljama gubitak zbog sniženih stopa je relativno mali, pa je tako u Danskoj 0,7 posto, u Estoniji 2,4 posto, u Latviji 3,6 posto ili u Bugarskoj 4,1 posto. Najveći je u Irskoj i iznosi 21,4 posto, pa onda u Grčkoj 18,5 posto, Austriji 17,7 posto te u Italiji 16,8 posto. Dosta je visok i u Hrvatskoj i iznosi 15,1 posto. U Sloveniji je 12 posto.
Kad je riječ o gubitku prihoda od PDV-a zbog iznimki kod oporezivanja najveći je jaz u Španjolskoj i iznosi 21,7 posto, a nakon toga u Estoniji od 19,5 posto, Poljskoj od 18,3 posto te Grčkoj 17,8 posto. Dosta je izražen i u Sloveniji s brojkom od 16 posto. U Hrvatskoj je ta brojka nešto niža i iznosi 7,7 posto.
Jednaki postotak se u Hrvatskoj gubi i zbog neispunjavanja obveza u plaćanju PDV-a, dok je u Sloveniji u toj kategoriji jaz 4,9 posto.
