Upravni odbor Narodne banke Poljske ne odustaje od svoje prošlotjedne odluke da poveća zlatne rezerve te zemlje s trenutačnih 550 tona na 700 tona – uz napomenu da će „količina i kupnja ovisiti o uvjetima na tržištu“, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.
S kupnjom 95 tona, „Nacionalna banka Poljske ostaje najveći prijavljeni kupac zlata u službenom sektoru“, navodi Svjetsko vijeće za zlato u svojoj najnovijoj analizi službeno prijavljenih transakcija zlata za razdoblje do studenoga prošle godine, piše DW. To je gotovo dvostruko više od količine koju je stekao drugi najveći kupac, Kazahstan (49 tona).
Naime, još sedam tona dodano je zlatnim rezervama Poljske u prosincu. Krajem prošle godine središnja banka u Varšavi izvijestila je o kupnji ukupno 102 tone zlata u 2025. godini, podsjetivši ujedno da je u godini prije toga kupljeno 90 tona.
„Zlatni guverner”
Otkako je guverner središnje banke Adam Glapiński prije deset godina stupio na dužnost, poljske rezerve plemenitog metala povećale su se više nego pet puta, piše njemački list. U publikacijama središnje banke taj 75-godišnji ekonomist pozira ispred polica punih zlatnih poluga i opisuje se kao „zlatni guverner“.
Vođena načelima sigurnosti, likvidnosti i dugoročne profitabilnosti, Narodna banka Poljske nastavit će kupovati zlato „kad god pronađemo mogućnosti da ga steknemo pod povoljnim uvjetima“, kaže Glapiński i dodaje da ne isključuje ni mogućnost pada cijena.
Činjenica da zlato ne donosi kamatu, na što neki ekonomisti upozoravaju, njega ne odvraća. Povijesno iskustvo ga, kaže, uči da je „zlato sidro sigurnosti zemlje, stup povjerenja u poljsku valutu i gospodarstvo te jamstvo nacionalne i ekonomske neovisnosti“.
Foto: Pexels.com
Poljska ima veće rezerve od ESB-a
Glapiński se ne vodi samo klasičnim motivima ekonomske i financijske politike. Aktualna geoekonomska previranja također se, kaže, uzimaju u obzir: „U ovim teškim vremenima globalnih turbulencija i potrage za novim financijskim poretkom, zlato je jedini pouzdan instrument nacionalnih rezervi.“
Devizne rezerve su nužne jer poljski guverner smatra da ni dolar ni euro nisu uistinu pouzdani. Iako Poljska većinu svoje vanjske trgovine obavlja u eurima, Varšava i dalje ne želi uvesti tu valutu. To je nedavno još jednom ponovio ministar financija Andrzej Domański.
On je ujedno skrenuo pozornost na to da su poljske zlatne rezerve premašile rezerve Europske središnje banke (ESB), koja je prošle godine imala 506 tona. Njemački Frankfurter Allgemeine Zeitung ocjenjuje da je to vjerojatno namijenjeno slanju signala nacionalne snage – iako neke nacionalne središnje banke drže znatne zlatne rezerve unutar euro-sustava.
Tako je, primjerice, njemačka Bundesbanka, s 3.350 tona, drugi najveći vlasnik zlatnih rezervi, nakon američkih Federalnih rezervi.
Rangiranje također igra ulogu u svijetu zlatne politike poljskog guvernera Glapińskog. Sa zalihama od 700 tona, „Poljska bi bila među deset vodećih zemalja s najvećim zlatnim rezervama na svijetu“. Prema podacima ekonomskog portala TradingEconomics, Poljska je trenutačno na respektabilnom dvanaestom mjestu, iza Nizozemske (612) i Turske (641). Međutim, i turska središnja banka nastavlja kupovati zlato.
Foto: Pexels.com
Srbija među 20 najvećih kupaca
Poljska nije jedina zemlja u istočnoj Europi koja ulaže u zlato. Jedan od razloga za takvu odluku jest činjenica da su njihove zalihe dugo nakon raspada sovjetske vlasti bile male. Tako je Češka narodna banka sustavno povećavala svoje zalihe s dvanaest tona u 2023. godini na sadašnje 72 tone. Cilj je da se do 2028. godine dosegne 100 tona.
Srbija i Bugarska također se pojavljuju u statistici Svjetskog vijeća za zlato među 20 najvećih kupaca prošle godine, piše list iz Frankfurta. Mađarska središnja banka povećala je svoje zlatne rezerve s tri na 110 tona od 2018. godine. Prema podacima ekonomskog portala TradingEconomics, to je čini drugim najvećim posjednikom zlatnih rezervi u središnjoj i istočnoj Europi, nakon Poljske. Slijede Rumunjska (104 tone), Češka (72), Srbija (51), Bugarska (43) i Slovačka (31).
Hrvatska ima vrlo male službene zlatne rezerve. Nakon prodaje svojih udjela iz bivše Jugoslavije 2001. godine, otprilike 13 tona, zemlja je dugo bila bez zlata. Međutim, nakon ulaska u eurozonu (2023.), male količine, oko dvije tone, su vraćene u devizne rezerve središnje banke. Upravljanje hrvatskim deviznim rezervama sada je koordinirano s Europskom središnjom bankom (ESB). Neki izvori podataka i dalje navode Hrvatsku s 0 tona zlata.
*Ovaj tekst sadrži citate, ulomke i sažetke iz medija na njemačkom jeziku i ne odražava stavove redakcije.