NOVI UDAR NA PRAZNE DŽEPOVE: Koliko su najavljene reforme fer prema građanima?

Dugo i pompozno najavljivani plan reformi nove Vlade predstavljen je jučer u Banskim dvorima zajedno s planom konvergencije.

Protiv ovakvih reformi su sindikati, oporba i dio Domoljubne koalicije. “Želimo pokazati našu odlučnost da započnemo teške reforme. Ja bih to više nazvao fer reforme”, poručio je jučer premijer Orešković.

Cilj ovog Vladinog plana za idućih 18 mjeseci je kako je rekao smanjenje javnog duga, poticanje poduzetničke klime, učinkovitost javnog sektora i reforma obrazovnog sustava i tržišta rada. Unatoč čestim nesuglasicama među vladajućima, ministar financija misli da će reforme uspjeti.”Sad tek pravi posao počinje. Ono što je najosnovnije, što nam najviše nedostaje, to je izvedba i provedba i to je ono na što se sada fokusiramo.”

No, građani i radnici se boje da će najveći teret kao i svaki put podnijeti oni, podizanjem dobne granice za odlazak u mirovinu i izmjenama u zdravstvenom sustavu. Sindikalist Krešimir Sever:

“Nažalost, pokazuje se da ono što je rekao predsjednik Vlade, da će slomiti dug, međutim, čini mi se da će rezultat ovih reformi prvenstveno biti lomljenje hrvatskih građana.”

Još oštriji bio je šef Saveza samostalnih sindikata Mladen Novosel: “Ovim reformama nema otvaranja novih radnih mjesta, nema pokretanja gospodarstva, nema racionalizacije lokalne samouprave, spajanje gradova, općina…U ovim reformama postoje samo mjere kojima treba odobrovoljiti Europsku komisiju kako bi se u postupku prekomjernog deficita na određeni način prema Hrvatskoj pristupilo u kontekstu da nema određenih sankcija i tako dalje…”

Vladine reforme napao je i SDP-ov Mirando Mrsić: “Smatramo da je ova odluka Vlade sramotna, da je ovaj program u ovom dijelu koji je vezan uz zdravstvenu, socijalnu i mirovinsku reformu sramotan, da neće dovesti do stabilizacije sustava i da će ići na uštrb građana RH.”

Jedina reforma koju ova Vlada namjerava provesti je pretvoriti Hrvatsku u neliberalnu demokraciju, smatraju u Platformi 112. Ana Brakus:

“Koliko bi točno ljudi glasalo za program ove Vlade da su na predizbornim obećanjima oglašavali da će smanjiti proračun za obrazovanje i kulturu, da ćemo smanjiti određena socijalna davanja, smanjivati slobode medija, ljudska prava, da ćemo uvesti nadstandard u javnozdravstveni sustav…”

Ekonomist Guste Santini kaže da bi reforme bile fer kad bi svi podnosili jednako svoj teret plaćanjem poreza sukladno mogućnostima.

“Ja bih uveo neoporezivi dio dohotka na 5 tisuća kuna i onda da oštro provede reforme. Ukoliko mi ne osiguramo socijalni mir, reforme nemaju šansu proći.”

Naša kriza se kumulira još od početka devedesetih i mi smo živili na kredit, to se neće preko noći riješiti, objašnjava Santini. Smanjenje javnog i inozemnog duga je veliki iskorak, ali nije dovoljan.”Jedino orjentacija na proizvodnju, proizvodnju i proizvodnju može Hrvatsku izvući iz ove krize.”

Strah budi i najava da će se prodajom državne imovine u iduća dva mjeseca namaknuti 200 milijuna eura. Iako nije precizirano što će na bubanj, predviđa se da će Vlada prodavati udjele u tvrtkama koje dobro posluju poput Podravke, Croatia osiguranja ili Končara, jer za njih postoji interes.

Iako se uporno pokušava poslati poruka da je država loš gospodar, privatizacije iz devedesetih još nisu izblijedjele iz kolektivnog sjećanja.