IZ STRUČNOG KUTA: Cijepiti se, ili ipak ne? – evo odgovora uglednog liječnika Milana Vrkljana
Saborski zastupnik i naš ugledni liječnik Milan Vrkljan u svojoj objavi na društvenoj mreži kaže da se “kao liječnik i znanstvenik ali i političar dužan očitovati na mnogobrojne upite građana RH”.
Ovo je objava na Facebooku:
CIJEPITI SE ILI IPAK NE ?
Uskoro ulazimo u drugu godinu od pojave Covida 19. U proljeće prošle godine zabilježeni su prvi slučajevi infekcije u RH. Klinička slika oboljelih uglavnom je bila blaga a učestalost smrtnosti u RH bila je malog intenziteta. Unatoč tome uvedene su striktne i ograničavajuće mjere prije svega kretanja stanovništva. Mjere je propisala EU za sve članice na temelju preporuke Svjetske zdravstvene organizacije. Nakon relativno mirnog ljeta uslijedo je novi val infekcije tijekom jeseni prošle godine.
Kao liječnik i znanstvenik ali i političar dužan sam se očitovati na mnogobrojne upite građana RH:
1. Epidemija Covidom-19 nije visoko smrtna bolest kod osoba koje su zaražene.
2. Smrtnost od Covida-19 je manja od 0.5% što ozbiljno dovodi u sumnju i opravdano je propitati odluku Svjetske zdravstvene organizacije o proglašenju pandemije.
3. Najgori ishodi infekcije su smrtni slučajevi uglavnom kod osoba koje su već imale narušeno zdravlje
4. Takvi smrtni ishodi značajno su češći u zemljama zapadne civilizacije zbog visoke prosječne starosti populacije.
5. Infektivnost ili virulentnost ovog virusa je visoka tako da se moze očekivati da će uskoro cijelokupno stanovništvo biti u kontaktu sa virusom.
7. Maske koje su preporučene stanovništvu kao obveza nisu racionalna odluka liječničke struke nego je to odluka političkih centara moći, stožera, koji su se višestruko pokazali nekompetentni donositi odluke.
8. Nošenje maske, dokazano, nas ne štiti od infekcije.
9. Svakodnevno neselektivno testiranje i izvještavanje javnosti o postotku zaražnih u odnosu na testirane osobe pogrešna je medicinska odluka.
10. Dokaz kako se politika nametnula zdravstvenom sustavu najočitija se vidi u upornom testiranju zdravih ljudi. Svega 10 do 20 % svakodnevno testiranih u svijetu pa i u RH pozitivni su na testu.
11. Taj mali postotak pozitivnih na testu još uvijek ne znači da su te osobe bolesne !!
12. Tko je odgovoran za upućivanje na testiranje ovih 85% koji su negativni? Ta odluka nije racionalna epidemiološki niti je financijski opravdana. Takva praksa nije zabilježena u povijesti medicine.
13. Zdravstveni sustav u RH trenutno je u gubitku 15 milijardi kuna!!
14. Od početka korona krize za kontrolu bolesti i testiranje stanovništva u RH zdravstveni sustav potrošio je dvije milijarde kuna. Od svih testiranih 85% je bilo negativno. To nije racionalno trošenje zdravstvenog novca. To je pogodovanje farmaceutskoj industriji.
15. Proizvodnja cjepiva protiv Covida išla je po ubrzanoj proceduri za sto nije bilo razloga.
16. Ubacivanje RNA cjepiva u ljudski organizam novo je iskustvo za medicinsku struku, do sada nismo imali iskustvo i opravdano je propitivanje možemo li kao pojedinci i ljudska vrsta imati posljedice.
17. Danas racionalna preporuka medicinske struke bila bi da se cijepe starije osobe i kronični bolesnici. Moguća posljedica cijepljenja sa RNA cjepivima i mogući njihov utjecaj na kasniju češću pojavu npr. malignih bolesti, manja je u starijih osoba zbog životne dobi i očekivaniog trajanja života.
17. Cjepiva sa umrtvljenim virusom puno su nam poznatija i sa njima imamo dugogodišnje pozitivno iskustvo. Takvo cjepivo je proizvela Kina.
18. Potrošene dvije milijarde kuna u RH na testiranje zdravih osoba moglo se bolje i racionalnije potrošiti. Taj novac trebao se usmjeriti u značajno popravljanje i unaprijeđenje zdravstvenu skrbl kod onih koji su stvarno oboljeli.