ISTRAŽUJEMO: Zašto će snijega biti sve manje, a oluja i uragana sve više?

Ako znamo da se zemlja zagrijava sve više i više, kako to da su i dan danas snježne oluje sve jače i razornije? Kako to da silni uragani prijete svijetu?

Gotovo svake godine neki predio Zemlje pogodi stravična i neočekivana oluja. Početkom 2013. godine nesreću su imali građani New Yorka. Oluja je dobila ime ‘uragan Sandy’. Snažne oluje otežavaju normalno funkcioniranje i onih najvećih i najbolje pripremljenih gradova te ostavljaju velike posljedice koje traju godinama, piše National Geographic.

Pravo pitanje je: Kako je to moguće? Zemlja se zagrijava, a sve je više snježnih oluja. Razlog tomu je nakupljanje vlage u atmosferi. Ona se obično nakuplja u toplim slojevima zraka. Naime, postotak vlage u zraku može porasti za 7 poto sa svakim Celzijevim stupnjem. Razne klimatske promjene čine tople slojeve sve većima i većima.

BBC-ev novinar Colin Barras, govoreći o nedavnoj oluji u Americi, kaže da je Atlantski ocean danas topliji nego prije par desetljeća, najviše zbog klimatskih promjena. Zbog toga se nad Atlantskim oceanom nakuplja topli zrak koji u susretu s hladnim zrakom stvara snježnu oluju. Tvrdi da će se katastrofe ponavljati sljedećih godina jer ove dvije varijable opstaju. Atlantski ocean i dalje donosi topli zrak na istočnu obalu dok s Arktika dolazi hladni i suhi zrak.

„Moguće je da će Arktik ostati bez leda tijekom kratkih razdoblja usred ljeta za nekih 30 godina, ali će zimi uglavnom biti prekriven ledom“, izjavio je Kevin E. Trenberth iz Nacionalnog centra za istraživanje atmosfere sa Sveučilišta u Coloradu.

Pitanje klimatskih promjena i dalje je jako složeno. Iako se Zemlja zagrijava i bit će sve više snježnih oluja, to ne znači da će biti i više snijega. Godine 2014. provedeno je istraživanje kako bi se ispitale prosječne i ekstremne snježne padaline na sjevernoj polutci. Ukoliko efekt staklenika ostane na ovako visokoj razini, utvrđeno je da bi u područjima nižim od 1.000 metara nadmorske visine vjerojatnost za ekstremne snježne padaline mogla pasti u prosjeku samo za 8 posto. Međutim, vjerojatnost za ukupni sezonski snijeg u istim ovim područjima mogla bi pasti za čak 65 posto.

Dakle, sezona snijega u budućnosti bi mogla trajati kraće, zaključuje Colin Barras. Početak i kraj zime sve su topliji diljem sjeverne polutke, tako da bismo više trebali očekivati ​​kišu nego snijeg, sudeći po Trenberthu. Drugim riječima, snijega bi zaista moglo biti manje, a i sezone snijega mogle bi trajati kraće. No, snažne snježne oluje mogle bi ostati jednako česte koliko i danas. (i. š.)