HGK PLANIRA PRODAJU NEKRETNINA: Na popisu 14 stanova, 59 garaža i 34 poslovna prostora

Pokušaji Hrvatske gospodarske komore (HGK) da ulaganjima u nekretnine i izlaskom na turističko tržište nadomjesti dio novca – bez kojega je ostala početkom prošle godine nakon reforme komorskog sustava i ukidanja obveznog članstva za najveći dio poduzeća u Hrvatskoj – otvorilo je i pitanje kako u novim uvjetima živi i funkcionira HGK.

Iz HGK ističu kako bilježe kontinuiran rast broja dobrovoljnih članica. “Nakon prvih pola godine primjene novog zakona bilo ih je više od 800. Od tada je taj broj porastao za gotovo 80 posto”, odgovorili su za Poslovni dnevnik it HGK-a. Ipak, plaćajućeg članstva zapravo je malo ima li se u vidu recentne DZS-ove podatke o broju poduzeća u Hrvatskoj po kojima je službeno registrirano 224 tisuće tvrtki, a aktivno je 142 tisuće trgovačkih društava.

Dio prihoda ostvaruje se i kroz usluge koje HGK naplaćuje, primjerice za sudjelovanje na sajmovima, konferencijama, od kotizacija, arbitražnih postupaka i slično, a od njih je HGK-u lani sjelo na račun 1,34 milijuna eura. Svakako najviše pažnje u strukturi prihoda plijeni stavka “ostali prihodi”, koji su donijeli više od tri milijuna eura, a među kojima se najveći dio odnosi na prodaju nekretnine u Bruxellesu. Prodana je prošlog ljeta za dva milijuna eura.

Nekretnine su za HGK važan osigurač financijske stabilnosti. S jedne strane, HGK ima popriličan portfelj, od zgrada i poslovnih prostora do stanova i garaža na području cijele države. Dio stanova, kako je vidljivo iz prikaza, imaju zaštićene najmoprimce ili su u najmu, a mnogi nisu u funkciji.

Kako bi reducirao troškove, HGK-u je namjera izraditi procjene vrijednosti i za mnoge od njih pokrenuti prodaju. Na popisu je, primjerice, 14 stanova, 59 garaža i 34 poslovna prostora, a u javno dostupnim dokumentima navedeni su precizno svi detalji, od lokacije i površine do procijenjene vrijednosti i sadašnjeg statusa nekretnine.

Inače, osim nekretnine u Bruxellesu, HGK je po izvješću prodao još četiri nekretnine, sve u 2019., jedan stan u Senju te četiri poslovna prostora, od kojih je jedan u crnogorskom Kotoru. Inače, isti broj garaža i stanova bio je u planu gospodarenja i za prethodnu 2021.

Ovakav nekretninski fond HGK-u, koji očito “pliva” u novim uvjetima, definitivno pruža mogućnost za razmatranje opcija da neke od vrijednih nekretnina, poput motela Panorama u Rijeci i zgrade na splitskoj rivi, stavi u funkciju i uđe u hotelski biznis ili, pak, uđe u greenfield projekt gradnje poslovno-konferencijskog centra u Zagrebu. Takvi dugoročni projekti izazvali su zanimanje i različite reakcije u javnosti, no u budućnosti Komori bi mogli donijeti dodatne prihode.

To je još uvijek na dugom štapu, pa je razumljiv stav, vidljiv iz odgovora na pitanja o promjenama u radu, da su sada u HGK-u prioritetno fokusirani na razvoj i pružanje usluga svojim članicama. U ovom trenutku, kažu, nude širok raspon usluga i proizvoda, više od njih 60, a u prvih osam mjeseci isporučili su oko 4500, a najveći korisnici bile su velike tvrtke. U posljednje vrijeme, dodaju, osim poslovnih subjekata primjetan je sve veći interes obrazovnih institucija i lokalnih zajednica za HGK-ove usluge.