DAVOR BERNARDIĆ: Imali smo paralelni sustav, mimo nadzora HANFA-e i HNB-a
Dan uoči rasprave o Lex Agrokoru na saborskoj sjednici, predsjednik SDP-a Davor Bernardić poručio je da za zakonom nije bilo potrebe jer se sve moglo riješiti izmjenama Stečajnog zakona i to na način da se zaštite tzv. mali dobavljači.
Izvješće: Mila Moralić
Oni su se danas organizirali i traže svog čovjeka za pregovaračkim stolom. U međuvremenu u blokadu je otišao i Vupik, a Tiskovi kiosci nakratko su ostali bez ZET-ovih karata…
Predsjednik SDP-a okupio je danas tzv. male dobavljače, OPG-ove i seoska gospodarstva.
“Ova se cijela priča mogla riještit kroz izmjene Stečajnog zakona koji bi zaštitio male dobavljače i pomogao im da naplate svoja potraživanja”.Uoči sastanka u SDP-u predstavnici seljačkih udruga, koji predstavljaju poljoprivredna gospodarstva, male dobavljače i kooperante, najavili su da će zahtijevati svog predstavnika u pregovorima o sudbini Agrokora. Banke vode glavnu riječ, veliki su se pripremili, a mi ćemo ostati bez ičega, upozorava Mato Mlinarić iz Nezavisnih seljaka.”To je neophodno i potrebno. Napravit ćemo povjerenstvo da dobijemo informacije iz same tvrtke i da vidimo u kojem će smjeru ići poljoprivredna politika nove uprave Agrokora”, poručio je.
Matija Brlošić kaže kako su OPG-ovi u posebno teškom položaju jer su dvostruko vezani uz Agrokor, i kao dobavljači i kao kooperanti. Informacija nemaju nikakvih i nitko ih ne zastupa.”Nećemo nikako dopustiti da veliki nešto dobiju, a mali ništa. Ako nema novaca za sve neka se rapodijeli svima jednako”, poručio je Brlošić.
Komentirajući medijske napise o policijskoj istrazi u Agrokoru, Bernardić je pozvao da se sve ispita i raščisti.”Očito je u Hrvatskoj postojao paralelan sustav financiranja izvan nadzora HANFA-e, HNB-a i drugih državnih institucija o kojima javnost ima pravo znati, a pogotovo zbog toga što postoji opravdana sumnja da su mnogi ljudi koji trenutno sudjeluju u radu Vlade znali”, kazao je predsjednik SDP-a.Oglasio se i HNB.
Poručuju da je stabilnost financijskog sustava osigurana no i da postoje indicije da su usprkos provedenim mjerama i danim nalozima, neke kreditne institucije nalazile načina preuzete rizike prikriti pred regulatorom. Rizici koje su banke preuzele mogli bi imati utjecaja na imovinu njihovih dioničara, ali ne i na stabilnost financijskog sustava, kažu u HNB-u i poručuju da su, na žalost, posljedice prekršaja zakona samo prekršajne. Vjerojatno je sada dobar trenutak za razmatranje uvođenja kaznenog djela protiv financijske stabilnosti”, zaključuje Narodna banka.