DAN DRŽAVNOSTI: ”Neka nam živi i cvjeta naša jedina i prekrasna, lijepa Hrvatska domovina!”
Hrvatska slavi Dan državnosti. Spomen je to na konstituiranje prvog demokratski izabranog višestranačkog Sabora.
Izvor: Media servis
Prije točno 33 godine glavni trg u metropoli bio je pretijesan za mnoštvo građana koji su slavili pobjedu demokracije i pad polustoljetnog komunističkog sustava. Kratki povijesni pregled donosi vam Kristina Tomljanović.
Hrvatska je prije točno 33 godine okrenula novu stranicu u svojoj povijesti. Rijeke ljudi od ranog jutra slijevale su se prema zagrebačkoj Katedrali gdje je svetu misu za domovinu predvodio kardinal Franjo Kuharić.
”Javna je molitva Crkve u Hrvata da u djelovanju Sabora i nove vlasti bude prisutna mudrost Duha svetoga, da Hrvatska bude uistinu pravna država zajamčenih ljudskih prava i sloboda za sve njezine stanovnike bez obzira na nacionalne, vjerske i političke razlike”.
Potom je koju ulicu dalje, u zgradi Sabora, po prvi put u povijesti, demokratskom voljom njezinih građana, izabran, a potom i konstituiran višestranački Sabor tada još Socijalističke Republike Hrvatske. Sabornica je toga dana bila pretijesna za sve zastupnike i goste koji su prisustvovali povijesnom saborskom zasjedanju. Za predsjednika prvog saziva Hrvatskog sabora izabran je Žarko Domljan koji je poručio da jednoumlje u Hrvatskoj više ne stanuje.
”Hrvatski sabor više neće biti mjesto u kojem će se donositi odluke tvorene izvan i mimo njega kako je to bila praksa u jednostranačkim režimima, nego mjesto otvorenog sučeljavanja mišljenja i slobodnoga opredjeljivanja”.
Za potpredsjednike Sabora izabrani su Ivica Percan, Vladimir Šeks i Stjepan Sulimanac. Sulimanac je u gorljivom i emotivnom obraćanju istaknuo:
”Koliko je u prošlim stoljećima do današnjeg dana proteklo krvi, suza, uzdisaja, koliko je znoja proliveno da bi se zadovoljilo tuđim interesima. A sada smo evo, doživjeli ovo vrijeme, da sami možemo odlučiti o svojoj sudbini i mi ćemo odlučivati i mi moramo odlučiti”.
Predsjednik Izvršnog vijeća Sabora postao je Stjepan Mesić koji je bio uvjeren da će se pronaći izlaz iz poteškoća koje je dotadašnji sustav ostavio.
”Vjerujemo u angažman vas svih, svih institucija i svih ljudi dobre volje, da ćemo uspjeti prevladati ove teškoće i da ćemo ući u jedno razdoblje koje neće biti razdoblje siromaštva, da će biti razdoblje blagostanja”.
Po završetku konstituirajuće sjednice slavilo se na središnjem zagrebačkom trgu koji je bio pretijesan za sve koji su htjeli sudjelovati u rađanju nove Hrvatske. Vijorile su se hrvatske zastave, a tisuće su pjevale u jedan glas.
”Živila, oj, premila, ti Vilo svih Hrvata”.
Mnoštvu se obratio prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman.
”Hoćemo, kao što rekosmo u izborima, da budemo svoji na svome, da odlučujemo sami o svojoj sudbini. Slavimo s pravom. Možemo biti ponosni na te prve korake uvođenja demokracije i suvremene hrvatske vlasti, ali vrijeme je da već sutra pođemo na posao, da zasučemo rukave i da upregnemo na svim područjima života”.
No, slavlje je, nažalost, bilo kratkoga vijeka. Rat nam je pokucao na vrata. Krvavi Uskrs i Borovo selo bili su uvertira u otvorenu srpsku agresiju. Hrvatska se nije dala i naposljetku je osigurala dugoočekivanu slobodu. Doživjeli smo priznanja drugih zemalja, primanja u međunarodne organizacije, članica smo Schengena i eurozone, a ove godine obilježavamo desetu obljetnicu punopravnog članstva u Europskoj uniji.
”Neka nam živi i cvjeta naša jedina i prekrasna, lijepa Hrvatska domovina!”.