ČUVAJTE SE BIJELOG ŠEĆERA: Istraživanja pokazala da izaziva depresiju

Kako bijeli šećer utječe na vaše mentalno stanje? Loše se osjećate i skloni ste tjeskobi i depresiji? Jedete dosta procesirane hrane i slatkiša?

Premda to nikada ne biste povezali, upravo je dodani šećer mogući krivac za vaše loše mentalno stanje.

Moramo uzeti u obzir i to da dodanim šećerima ne obiluju samo slatkiši nego i gotova, procesirana hrana – čak 75 posto takvih namirnica ga sadrži.

U ovu skupinu spadaju i sokovi i brojni gazirani napitci.

Engleski znanstvenici otkrili su da su ljudi koji jedu procesiranu hranu, poput zaslađenih deserta, pržene hrane i prerađenog mesa, skloniji depresiji nego oni čija se prehrana bazira na svježoj, cjelovitoj hrani bez dodanih šećera, piše Alternativa za Vas.

Nova istraživanja: šećer i depresija usko povezani

Najnovija istraživanja potvrdila su vezu između unosa šećera i depresije.

Naime, šećer potiče određene metaboličke, upalne i neurobiološke procese povezane sa stanjem depresije.

Sigurno ste i sami primijetili: što više konzumirate šećer, to ste o njemu ovisniji. Zanimljivo je koliko zapravo za njim žudimo.

„Slatkiši imaju trenutačni učinak poboljšanja raspoloženja, no, paradoksalno, u većim količinama i dugoročno imaju loš učinak na raspoloženje, potiču loše osjećaje, upale i uzrokuju debljanje“, kaže dr. Stephen Ilardi, autor knjige „Lijek za depresiju“.

Dodani šećeri u procesuiranoj hrani nemaju nikakve nutritivne vrijednosti, a usto dolaze „u paketu“ sa štetnim sastojcima, što također pogoduje depresivnim stanjima.

Kako šećer pogoduje depresiji 

Klinički psiholozi sa Sveučilišta u Kanzasu otkrili su sljedeće depresogene učinke dodanog šećera:

1. Uzrokuje upalna stanja u cijelom organizmu

Upalni procesi općenito se smatraju mogućim fiziološkim okidačima za depresiju.

Ti procesi usto dovode i do lošijeg sna i umora, što također rezultira lošim mentalnim stanjem osobe.

„Vrlo velik broj ljudi oboljelih od depresije imaju snažno razvijene sistemske upale“, kaže dr. Ilardi.

Hormoni koji su povezani s upalnim stanjima i procesima u organizmu doslovno tjeraju mozak u depresivno stanje.

A mozak u kojem je prisutan upalni proces zapravo je depresivan mozak.

2. Dovodi do neravnoteže mikrobioma

Povećanim unosom šećera, remeti se i vaša crijevna mikroflora ili mikrobiom.

Šećer zapravo hrani štetne bakterije u crijevima te dovodi do njihova širenja, što za posljedicu ima i depresiju.

Depresivna stanja snažno su vezana uz stanje crijevne mikroflore.

Parazitski mikrobi, koji se hrane šećerom, stvaraju štetne kemikalije koje utječu na mozak tako da osoba zapada u stanje tjeskobe i depresije.

Osim toga, rafinirani šećer, kao i drugi prerađeni proizvodi, kradu iz organizma B-vitamine, koji su također zaduženi za dobro raspoloženje.

3. Uzrokuje nagli porast glukoze u krvi

Nakon pretjerane konzumacije šećera, naglo rastu razine glukoze u krvi.

Mogući simptomi po kojima ćete to prepoznati su – umor, razdražljivost, vrtoglavica, nesanica, pretjerano znojenje (osobito noću), slaba koncentracija, pretjerana žeđ, zamagljen vid i depresija.

Rad vašeg mozga uvelike ovisi o normalnim razinama glukoze u krvi, stoga nije nikakvo čudo da upravo šećer dovodi do agresivnog ponašanja, tjeskobe i lošeg raspoloženja.

Povećan unos dodanih šećera s vremenom može dovesti i do inzulinske rezistencije, zbog čega se smanjuje i proizvodnja hormona koji služe kao pogonsko gorivo za dobar rad mozga i osjećaj zadovoljstva.

Savjeti dr. Kathleen DesMaisons za ravnotežu glukoze u krvi

Dr. Kathleen DesMaisons u svojem bestseleru „Potatoes Not Prozac“ („Krumpiri, a ne Prozac“) također ukazuje na snažnu vezu između šećera i lošeg mentalnog stanja i raspoloženja osobe.

Ovo su savjeti dr. DesMaisons koji će vam pomoći da izbalansirate razine glukoze u krvi i popravite raspoloženje:

Nemojte preskakati doručak. Jedite 3 obroka dnevno.

Vodite dnevnik o svojoj prehrani. Zapisujte što ste jeli i kako ste se nakon toga osjećali. Vrlo brzo i sami ćete otkriti vezu između hrane i raspoloženja.

Konzumirajte smeđu hranu (cjelovite žitarice, grah, krumpir i korjenasto povrće), zelenu hranu (brokulu i drugo zeleno povrće), žutu hranu (bundevu i drugo žuto voće i povrće).

Jedite hranu bogatu vlaknima.

Povećajte razine hormona sreće serotonina tako što ćete jesti više proteina u sklopu obroka. Tri sata nakon zadnjeg obroka bogatog proteinima konzumirajte složene ugljikohidrate, primjerice zapečeni krumpir.

Tako ćete potaknuti lučenje hormona triptofana u mozgu koji poboljšava san i raspoloženje.

Povećajte razine svog beta-endorfina prakticirajući meditaciju, jogu, vježbanje, ples, molitvu…

Eliminirajte bijeli šećer i bijelu procesuiranu hranu (bijelo brašno, bijeli kruh, bijela tjestenina itd).

Umjesto bijelog šećera koristite zdrave prirodne zaslađivače.