PREDSJEDNIK UDRUŽENJE EUROPSKIH RADIJA – Radiju se najviše vjeruje, AI vidim kao priliku, ali neće nas zamijeniti
U Intervjuu tjedna Media servisa gostovao je predsjednik Udruženja europskih radija (AER) Stefan Möller koji nam je otkrio zašto je radio medij kojemu se najviše vjeruje, kakva će biti budućnost radija, ali i komentirao odnos europskih vlada prema kreativnoj i kulturnoj industriji tijekom i nakon pandemije koronavirusa.
Razgovarala: Andrea Marić.
Predsjednik AER-a u Zagreb je stigao na Međunarodnu konferenciju u organizaciji Hrvatskog radijskog foruma pod nazivom ‘Radio – medij kojemu se najviše vjeruje’ pa smo ga upitali zašto je radio medij kojemu ljudi u Europi najviše vjeruju?
”Tako su ljudi izabrali. Mislim da se radi o tome da je radio živi medij. Mi smo tu u eteru cijelo vrijeme, nemamo nužno vremensko ograničenje kada trebamo izaći s vijestima, imamo vremena provjeriti vijesti. Ako iz nekog razloga nešto nije u redu s vijestima, možete to ispraviti odmah uživo i ne ostaje zauvijek na internetu ili u nekoj objavi”.
Glavni direktor Hrvatskog radijskog foruma Luka Đurić je ujedno potpredsjednik AER-a pa je Möller dobro upoznat s komercijalnom radijskom industrijom u Hrvatskoj. Upitali smo ga koliko HRF doprinosi radijsko industriji u Hrvatskoj, ali i u EU.
”Dosta. Taj doprinos je vezan za zaštitu interesa, vođenje dijaloga s donositeljima odluka kako bismo pokušali imati zakonodavstvo koje se ne miješa na pogrešan način u rad radija. Stvarno je važno da imamo nekoga tko stalno razgovara sa zakonodavcima, što dolazi, pojavljuje li se nešto što vidimo u radijskom poslu što bi moglo biti loše za radio i pokušavamo pronaći rješenja s političarima”.
Dodaje da je vidljiv napredak u tom pogledu, poglavito jer se unutar AER-a u Bruxellesu razmjenjuju iskustva. Iako su mnogi predviđali kraj radija pojavom televizije potom i interneta, radio je sve jači. Na pitanje proživljavamo li ‘drugo zlatno doba’, predsjednik AER-a je odgovorio:
“Rekao bih da je to istina, jer smo u središtu audio revolucije i radio mora shvatiti da je dio toga. Tradicionalni radio mora biti dostupniji od FM-a i AM-a. Mora biti digitalno dostupan, mora biti na aplikaciji pa moramo biti hibridni. Konzument ne mari za tehnologijom. Stalo mu je do toga da sadržaj dobije sad, ovdje i ako ga ne nalazi, pronaći će drugi način da sluša glazbu ili da se informira”.
Kada govorimo o novim tehnologijama, nezaobilazna je tema umjetna inteligencija (AI). Upitali smo Möllera hoće li razvoj AI-a ugroziti sigurnost poslova radijskih zaposlenika ili možemo zajedno bolje raditi?
“Nemam kristalnu kuglu da predvidim budućnost. Umjetnu inteligenciju vidim kao priliku, jako uzbudljivu, ali i vrlo zastrašujuću stvar. Radije bih na AI gledao kao na alat koji će vam pomoći u vašem radu, a ne zamijeniti vas”.
Osvrnuo se i na važnost kreativne i kulturne industrije za europsko gospodarstvo i na odnos europskih vlada prema toj industriji koja je tijekom pandemije koronavirusa osjetila najjači udarac, ali se potom i najbrže oporavila. Na pitanje trebaju li lideri zemalja mijenjati pristup i više se fokusirati na tu industriju, odgovorio je:
“Misli da bi trebali, pogotovo kad smo vidjeli razlike u potporama određenim industrijama. Mislim da smo imali nedostatak podrške, kao i razumijevanja o važnosti kulture i medija općenito. Ali mislim i da se to promijenilo jer sada imamo iskustvo iz onoga što se stvarno može dogoditi”.
Za kraj je uputio savjet hrvatskoj Vladi: “Pobrinite se za svoje kulturno okruženje i medije. Morate se usredotočiti jer je jako važno za identitet ljudi da imaju svoj vlastiti svijet koji funkcionira na taj način”.