MLADI DOLAZE: I Hrvatska ima svog Oskara – Krešimir Nežmah je rekorder, ima ih čak 27

I Hrvatska ima svog Oskara, i to Oskara znanja, nagradu koja se svake godine dodjeljuje učenicima koji su postizali najbolje rezultate na državnim i međunarodnim natjecanjima. Ali Hrvatska ima i rekordera u osvajanju Oskara, pa je tako Krešimir Nežmah najuspješniji učenik naše zemlje.

Danas je student zagrebačkog PMF-a, a dok je bio učenik OŠ Matije Gupca iz Zagreba, a kasnije XV. gimnazije Zagreb, Krešimir je na natjecanjima osvojio čak 27 Oskara znanja. Nagrada je to koja se dodjeljuje učenicima za izniman uspjeh na državnim i međunarodnim natjecanjima, a dodjeljuje ju Agencija za odgoj i obrazovanje (AZOO).

Krešimir se ne želi prikazivati genijalcem i kaže kako često nije bilo baš lako uskladiti obveze u školi i one koje su vezane uz natjecanja. Otkako je na fakultetu kaže da lakše usklađuje obveze. Zanima ga diplomski studij i doktorat u inozemstvu.

Ne skriva da mu je drago i da mu laska što ima najviše Oskara znanja. “Iako su mi natjecanja su mi oduzimala dosta vremena, veselio sam se svaki put, a u tom sam krugu stekao i prijatelje”, kaže Krešimir. “Draga su mi ta priznanja, jer svjedoče o mojim uspjesima kroz nekoliko godina. Osim toga lijepe su uspomena s putovanja u razne svjetske gradove. To mi je omogućilo da razgledam primjerice New York”.

Kad se danas osvrće na školske dane nije baš oduševljen. Istče kako je u školi previse gradiva i previse slobodnog hoda, a da se zanimljivost predmeta naslanja na zanimljivog profesora. Zalaže se na neobveznu nastavu, da postoje ispiti i protiv je domaćih zadaća. Ali zna da je takav revolucionarni zaokret u školama nemoguć. Ipak vjeruje u neke promjene:

“Bilo bi sjajno kada bi učenici birali predmete koje žele slušati u većem a koje u manjem opsegu”.

Krešimir ima lijepe riječi zahvalnosti i za mentore, profesore koji su pomagali u pripremama za natjecanja.

“Mentor je nejčešće profesor koji ti predmet u kojem se natječeš predaje u školi. Velika je pomoć što sam za vrijeme nastave mogao raditi na zadacima s natjecanja. Ali pripreme se organiziraju izvan škole gdje na primjer bivši natjecatelji drže radionice ili predavanja u sklopu udruga Zagrebačkog računalnog saveza i Hrvatskog saveza informatičara”.

Iako bi želio doktorirati u inozemstvu, Krešimir bi živio i radio u Hrvatskoj. A što bi točno rsdio još ne zna, kaže. Proučava teorijsku matematiku, ali još nije odlučio hoću li ići u smjeru akademije, kojoj trenutno više naginje, ili industrije.