PODUZETNICI TRAŽE RASTEREĆENJE: Imamo drugo najviše porezno opterećenje u EU
S Porezne konferencije, koju već tradicionalno organiziraju Ekonomski fakultet i Deloitte, poduzetnici poeučuju ministru Marku Primorcu da ima prostora za porezno rasterećenje.
Prema najavama Primorac je odlučio u ovoj godini minimalno intervenirati u porezni sustav. Po njemu, najbolji su porezi – stari porezi, a sustav, koji se temelji na potrošnim porezima, je dobar. Ove godine tako neće biti značajnih poreznih promjena.
Ipak, ministar Primorac smatra da ga treba unaprijediti i učiniti pravednijim. “Teret s rada treba prebaciti na imovinu”, poručuje s Porezne konferencije. Ipak, “za sada” nema u planu uvoditi porez na nekretnine, vrlo omražen u narodu. U konačnici zbog pritiska javnosti Vlada je od njegovog uvođenja odustala prije pet godina.
Presija na rad
U namjeri prebacivanja tereta s rada na imovinu, Primorac bi trebao imati podršku i poslodavaca i struke. Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca, s panel rasprave o funkciji porezne politike u oporavku i otpornosti, kao primjer nepravednosti poreznog sustava navodi paušal koji se plaća na iznajmljivanje, piše poslovni.hr.
“On gotovo da ne ulazi u porezni klin kada ga uspoređujemo s porezom na rad. Prebacivanjem poreza na rentijerstvo trebali bi osloboditi prostor za smanjivanje porezne presije na rad. Hrvatska ne samo zbog sadašnje već i buduće konkurentnosti to mora mijenjati”, upozorava Stojić.
Helena Schmidt, partnerica u Odjelu poreza Deloittea, ističe da su porezi na imovinu u Hrvatskoj među najnižima u EU. Iznose, naime, tek 1,1 posto (porez na kuće za odmor te na promet nekretninama), dok je prosjek EU-a 2,3 posto. Dobro se sjeća i pokušaja uvođenja poreza na nekretnine, a koji je trebao biti zamjena za komunalnu naknadu.
Sve je veći pritisak na plaće
“Tada to možda nije dobro komunicirano. Ideja je sada, prema informacijama koje imamo, da se porezom ne zahvate sve nekretnine, već onaj dio koji nije aktivan te da se oporezuje one koji imaju veliki broj nekretnina”, otkriva Schmidt.
Vrlo šturom najavom da je porez na imovinu “nešto što treba imati u vidu u budućem razdoblju”, ministar je porez na nekretnine ponovno stavio na dnevni red vjerojatno kako bi ispitao puls nacije. Za to vrijeme, zbog nedostatka radne snage, pritisak na plaće postaje sve veći, pa poslodavci upozoravaju da bi im dobro došlo rasterećenje. A za njega, smatra glavni ekonomist HUP-a, ima prostora.
”Imamo dobru situaciju u javnim financijama. Prema posljednjim podacima Eurostata hrvatski će proračun u 2022. biti u suficitu oko jedan posto BDP-a. Imamo treći najveći pad javnog duga u EU-u. Dakle, vraćamo se na razinu prije pandemije. To kreira prostor za porezno rasterećenje”, ističe Stojić napominjući da je u Hrvatskoj ukupno porezno opterećenje drugo najviše u EU.