BIJEG OD TRADICIONALNIH SAHRANA: Sve je više urni koje se zakopavaju u šumama
Nijemci sve rjeđe žele tradicionalnu sahranu u lijesu, a sve popularnije je zakopavanje urni u šumama. Više od 50 posto ljudi bi urne s pepelom pokojnika najradije držalo kod kuće – ali to ne smiju.
Sa sve masovnijom pojavom istupanja Nijemca iz dviju velikih crkvenih zajednica u zemlji, koje palo ispod 50 posto, smanjio se i udio crkvenih sahrana koji je sada manji od pola svih sahrana. Sve to utječe i na to da kultura sahranjivanja postane raznovrsnija.
U anketi koju je proveo institut za istraživanje javnog mnjenja YouGov, po nalogu Njemačke novinske agencije dpa, ispostavilo se da običajene sahrane u zemlju više nisu najpoželjniji način na koji odrasli u Njemačkoj žele biti sahranjeni, piše Deutsche Welle.
Istraživanje je pokazalo da samo 14 posto i dalje želi biti sahranjeno u klasičnom lijesu. S druge strane, 35 posto ispitanih je navelo kremaciju, 7 posto želi biti sahranjeno u moru, a 5 posto se izjasnilo za darovanje tijela u naučne svrhe. A 13 posto je reklo da ih ne zanima kako će se s njihovim tijelom postupati nakon smrti.
Prema podacima Udruženja za pogrebnu kulturu Aeternitas u Königswinteru kod Bonna, u Njemačkoj je 1960. godine tek oko deset posto pokojnika bilo kremirano, dok je 1993. bila riječ o oko 33 posto. Danas se za kremiranje odlučuje čak više od 75 posto osoba.
Popularnost kremiranja ima veze s drugačijom slikom čovjeka i vjerovanjem u napredak, čime je utjecaj glavnih religija očigledno postao sve manji: kršćanstvo, judaizam i islam tradicionalno zahtijevaju da se netaknuto tijelo sahrani u zemlju kako bi tijelo i duša mogli nastaviti živjeti ujedinjeni i u zagrobnom životu.
Sahranjivanje ispod drveća
Crkve i pogrebnici primjećuju dva suprotna trenda: s jedne strane, sve više je grobnih mjesta koja se lako održavaju, kao što su grobovi na travnjacima ili zidovi s urnama. Tradicija porodičnih grobnica, njegovana generacijama, očito postaje zastarjela. S druge strane, raste želja za individualno dizajniranim nadgrobnim spomenicima.
Međutim, raste i čini se i trend k anonimnim grobnicama. Na to je, kako se ističe, uticala povećana dostupnost grobnica koje se lako održavaju, kaže glasnogovornik Aeternitasa Alexander Helbach. Istovremeno, nastavlja rasti i broj ukopa u šumama i ispod drveća. Helbach procjenjuje da trenutno u Njemačkoj postoji oko 250 šuma u kojima se sahranjuju posmrtni ostaci. Ukopavanje ispod drveća sada je moguće i na sve više javnih i crkvenih grobalja.
Kada je riječ o tome kako postupiti s posmrtnim ostacima nakon sve popularnije kremacije, jasna većina je za liberalizaciju u Njemačkoj. 54 posto odraslih smatra da bi trebalo dozvoliti da se urne drže kod kuće – kao što se, primjerice, često može vidjeti u američkim filmovima. Žene (56 posto), istočni Nijemci (61 posto) i ljudi iz rastuće grupe nekonfesionalnih ljudi (63 posto) izrazili su se za ukidanje tradicionalne obveze sahranjivanja na službenim grobljima.
Sve skromnije sahrane
Zbog energetske krize i visokih cijena plina, krematoriji u Njemačkoj trenutno mijenjaju svoje prakse i više se oslanjaju na električne nego na plinske sustave. Prema podacima Udruženja za kvalitetu kremacijskih objekata, u Njemačkoj postoji oko 160 krematorija, od kojih su oko dvije trećine u općinskom vlastištvu, a jedna trećina su privatni.
Oko 80 posto odraslih u Njemačkoj za sebe želi skromne sahrane. 21 posto kaže da uopće ne želi sahranu, 34 posto je željelo vrlo malu sahranu u najužem krugu. Samo 6 posto bi željelo da njihova sahrana bude “prilično velika”, s porodicom, prijateljima, poznanicima i kolegama, a “što veće” ceremonije želi samo 2 posto ispitanika.
U anketi je postavljeno i pitanje da li Nijemci na Dan Svih svetih ili Nedjelju mrtvih posvećuju posebnu pažnju preminulima – primjerice obilaskom groblja ili nekim posebnim obilježavanjem i sjećanjem na pokojnike. Samo 32 posto je odgovorilo sa “Da”, većina njih u starosnoj grupi 55+. 60 posto ispitanih reklo je da tokom tih dana neće poduzimali nikakve posebne komemorativne aktivnosti.