NAVALA NA SUNČANE ELEKTRANE: HEP zatrpan zahtjevima – interes Hrvata šest puta veći nego lani

U strahu od rasta cijena električne energije i plina građani se sve češće okreću zelenoj alternativi. Zanimanje za solarnu energiju sve je veće, što potvrđuju i podaci HEP-a koji je zatrpan zahtjevima za priključenje na mrežu kućanstava s vlastitom proizvodnjom iz sunčanih elektrana.

U prvih šest mjeseci prošle godine bilo ih je samo 295, dok je u istom razdoblju ove godine taj broj šest puta veći. Do kraja kolovoza ugrađeno je gotovo 2900 elektrana, od toga čak 1154 ove godine.

Trinaest solarnih panela na krovu kuće s tri kućanstva bit će dovoljno, nadaju se vlasnici, da im se računi smanje s 1000 na 500 kuna.

– Očekujemo da će elektrana proizvoditi okvirno oko 5000 KWh godišnje, time bismo zapravo ostvarili veliku uštedu na razini potrošnje električne energije. Sam sustav bi se trebao isplatiti kroz jedno pet-šest godina, kaže Zoran Kordić, upravitelj i suosnivač Zelene energetske zadruge.

Raste broj kućanstava koja se odlučuju na solarne elektrane. Trenutačno ih je malo više od 2800.

– Imamo jednu tvornicu solara u Hrvatskoj koja trenutno ne može pokriti sve potrebe koje očekujemo u nadolazećim godinama. Velika je prilika za Hrvatsku da uloži i u tom smjeru, kaže za HRT Vjeka Ercegovac iz gospodarskog interesnog udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske.

– Problem je što nemamo dovoljno kadra. Broj kompanija koje postavljaju solarne krovove nije dovoljan za hrvatsko tržište. I tko god se uključi u to tržište napravit će dobar posao, poručuje Neven Duić, profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Zagreb.

Osim toga, “vječni” problem predstavlja i spora administracija. Najdulje se čeka priključak na HEP-ovu mrežu.

– Imamo situacija gdje se čeka i po šest mjeseci. Znači, kad je instalacija već gore, i još šest mjeseci se čeka za priključenje, to su situacije koje apsolutno se ne smiju dešavati, kaže Kordić.

Iz HEP-a poručuju da se u rješavanju zahtjeva kasni zbog velikog interesa građana.

– Velik interes građana, pa time i enormno povećanje broja zahtjeva za priključenjem, rezultat je aktualne energetske krize i rasta cijena energije i energenata te poreznih olakšica na nabavu i ugradnju fotonaponskih panela, stoji u priopćenju HEP-a.

Sve ide u smjeru da Hrvatska bude 100% obnovljiva i samodostatna. Upravo zbog toga razmatra se i mogućnost iskorištavanja pučinskog vjetra na sjevernom Jadranu. Riječ je o plutajućoj vjetroelektrani.

– Ona teoretski može proizvoditi 10 kWh vjetra, što bi bilo dovoljno ne samo za hrvatske potrebe, nego i za izvoz. Dakle, Hrvatska bi s razvojem pučinskog vjetra mogla postati izvoznik električne energije, kaže Duić.

A zbog klimatskih uvjeta u Hrvatskoj, profesor Duić smatra da bismo, uz električnu energiju, mogli izvoziti i zeleni vodik koji bi mogao zamijeniti fosilna goriva.

“Zeleni” i neovisni

Pozitivnih iskustava s uštedom zbog solarnih panela na vlastitome krovu ne manjka. Igor Balažinec primio je HTV-ovu ekipu u svoj dom u Vrbanovcu, koji već dvije godine svijetli zahvaljujući vlastitoj solarnoj elektrani. Investicija bi se trebala isplatiti za četiri godine.

Za taj potez odlučili su se, kaže, kako bi bili “zeleni”, neovisni te da im računi za struju budu nikakvi.

A što kada nema sunca?

– Vi električnu energiju uvijek vučete iz mreže, ali onda to kasnije kompenzirate i vraćate s više proizvedene energije natrag u mrežu. I onda tako cijele godine kompenzirate i račun za struju je nula, rekao je Balažinec, koji se bavi i ugradnjom solarnih elektrana te kaže da se u zadnje vrijeme potražnja drastično povećala.