ZAŠTITA KLIME: Biogorivo za automobile – dobro za klimu ili ne?

Zbog rata u Ukrajini, širom svijeta nedostaje žito koje se ne koristi samo kao hrana, već i za biogorivo. Je li to još uvijek opravdano? Što je biogorivo i za što se koristi?

Širom svijeta automobili s motorima na unutrašnje sagorijevanje koriste oko četiri posto biogoriva. Naftne kompanije ga miješaju s dizelom i benzinom, u EU je to između pet i 10 posto.

Cilj je smanjenje potrošnje sirove nafte, a time i emisije CO2. Jer – biljke vezuju CO2 iz zraka, koji se ponovo oslobađa tek tijekom sagorijevanja u motoru. Međutim, biogorivo nije potpuno klimatski neutralno, jer i industrijska poljoprivreda, koja je potrebna da se dobiju potrebne količine biljaka za biogorivo, također proizvodi stakleničke plinove. A, na primjer, za proizvodnju palminog ulja krče se prašume.

Biogorivo se može proizvesti od praktično svih biljaka i njihovog otpada. Najčešće se koriste kukuruz, šećerna trska i žito, od njih se uglavnom proizvodi bioetanol – koji se može miješati s običnim benzinom.

Biodizel se, s druge strane, najviše dobija od uljarica kao što su uljana repica, suncokret i soja te plodovi uljane palme. Proizvodnja biogoriva od biljaka obično je skuplja od benzina ili dizela iz sirove nafte, u Europi je razlika u cijeni od 20 do 70 posto, piše Deutsche Welle.

Najveće količine biogoriva u svijetu proizvode SAD (36%) i Brazil (26%), zatim Indonezija (7%), Njemačka (3%), Kina (3%) i Indija (2%).

Ugrožava li biogorivo uzgoj hrane?

Zbog nedostatka žita iz Ukrajine, cijene na svjetskom tržištu su porasle, u mnogim zemljama poskupljuje osnovna namirnica – kruh. Zbog toga ekološke grupe kažu da biogorivo ne treba praviti od biljaka za ishranu, već samo od biljnih ostataka i organskog otpada.

Međutim, generalno gledano, biogorivo nije najveći problem kada se radi o obradivim površinama.

Na više od dvije trećine svjetskih obradivih površina (71 posto) trenutno se uzgajaju biljke za stočnu hranu odnosno za proizvodnju mesa, a 18 posto zemljišta se koristi za biljke koje čovjek koristi kao hranu. Usjevi koji se koriste za biogorivo rastu samo na četiri posto svjetskih polja.

Kako bi se smanjio globalni pritisak na obradivo zemljište, stručnjaci pozivaju na promjenu u ishrani u industrijskim zemljama, s više biljne hrane i manje životinjskih proteina, kao i na zaustavljanje bacanja hrane. Prema Organizaciji UN za hranu i poljoprivredu (FAO), trenutno trećina hrane proizvedene širom svijeta završava na deponiji smeća.

Trebaju li automobili nastaviti koristiti biogorivo?

Dugoročno – ne. Biogorivo može zamijeniti benzin i dizel koji se dobijaju iz sirove nafte, ali, da bi se biogorivom opskrbila sva vozila s unutrašnjim sagorijevanjem – bilo bi potrebno previše obradivog zemljišta. To bi dodatno potaklo krčenje šuma, sa štetnim posljedicama po životnu sredinu.

Glavna alternativa je elektromobilnost. Električni-motori troše samo trećinu energije u usporedbi s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem. Pored toga, solarni moduli proizvode oko 20 puta više energije po kvadratnom metru od postrojenja koja se koriste za biogorivo. To znači da solarnim modulima treba mnogo manje prostora za proizvodnju energije.

Pored toga, poljoprivreda može funkcionirati i pod solarnim krovovima, kao kod agrofotovoltaike, a također i pod vjetroturbinama.

Hoće li biogorivo biti potrebno i u budućnosti?

Da. Stručnjaci preporučuju biogorivo kao zamjenu za naftu – posebno za brodove i avione. Komercijalni avioni u EU-u i SAD-u, na primjer, ubuduće će se puniti e-gorivom i biogorivom, a to važi i za prekooceanske brodove.

Za održivu proizvodnju biogoriva mogli bi se koristiti prije svega organski otpad, ulje koje je korišteno za prženje i ostaci iz poljoprivrede. Oko 40 posto slame nakon žetve žitarica moglo bi se pretvoriti u biogorivo. Istovremeno, za proizvodnju plastike kemijska industrija bi umjesto sirove nafte mogla koristiti više uljarica.

Uljarice imaju i druge prednosti. U veoma sušnim regijama ciljano gajenje uljarica kao što je jatrofa može sprijeečiti širenje pustinje, kažu stručnjaci.

„S dobrom mješavinom uljarica i prehrambenih usijeva, proizvodimo biogoriva, proteine i hranu. Osim toga, vezujemo ugljik u tlu i uljarice cvjetaju. To privlači pčele i leptire, što povećava biodiverzitet”, kaže Hans-Josef Fell, predsjednik Energy Watch Groupl i dodaje: „Ovakva proizvodnja biogoriva je moguća svuda i bez konkurencije s proizvodnjom hrane.”