NATO MANEVRI: Što donose vježbe “branitelja” Europe i zašto se Rusi ljute?

SAD, NATO i partnerske države održat će u svibnju i lipnju nekoliko vojnih manevara. DW objašnjava zašto se vježbe održavaju i zbog čega je Rusija prema njima kritički nastrojena.

Nazivi vojnih vježbi zvuče dosta slično, na primjer „Defender-Europe 21“ i „Steadfast Defender 21“ (Branitelj-Europe 21 i Nepokolebljivi branitelj 21). Manevri „branitelja“ Europe održavaju se svake godine i organizira ih vojska SAD-a. U vježbama sudjeluje cijeli niz zemalja – kako članice NATO-a tako i partnerske države. Ove godine će se Sjedinjenim Državama pridružiti još 25 zemalja.

Tu su europski saveznici i Kanada, sve zemlje zapadnog Balkana osim Srbije, kao i partnerske zemlje Ukrajina, Gruzija i Moldavija. „Branitelj Europe 21″ održat će se u 16 zemalja, ali ne u Ukrajini i u Gruziji. U međuvremenu je zabunu prouzročio i podatak o broju vojnika koji će sudjelovati u manevrima. Pentagon govori o 28.000 vojnika. Istovremeno je francuski general-potpukovnik Brice Houdet, zamjenik šefa stožera u Glavnom sjedištu savezničkih snaga u Europi (SHAPE), na brifingu 6. svibnja jasno rekao da je taj broj „nerealan“. On kaže da će u vježbama sudjelovati oko 9.000 vojnika, a da se do drugih brojki može doći samo ako se u obzir uzme kompletan vremenski okvir vježbi, piše Deutsche Welle.

Zašto se vježbe održavaju?

Manevri koje predvode Amerikanci već su počeli u Estoniji. Od 5.5. se tamo izvode padobranske i minobacačke vježbe. Na albanskoj obali se početkom travnja pojavio najveći američki transportni brod „Bob Hope” zbog vježbi iskrcavanja vojnika.

„Branitelj Europe 21″ prvenstveno je koncentriran na regiju zapadnog Balkana i Crnog mora. Cilj vježbi je da se održi i poboljša kompatibilnost između američkih trupa i drugih NATO-zemalja.

„Branitelj Europe 21″ obuhvaća čitav niz takozvanih „uvezanih vježbi”. Sudionici „Swift Response“ (Brzi odgovor), a to je oko 7.000 vojnika, koncentrirat će se na desantnu obuku u Estoniji, Bugarskoj i Rumunjskoj.

A oko 5.000 vojnika bi se, u okviru manevra „Immediate Response” (Trenutni odgovor), koji počinje sredinom svibnja, trebalo obučavati u iskrcavanju transportnih brodova. Najveća vježba s 13.000 sudionika zove se „Sabre Guardian“. Od sredine svibnja do početka lipnja bi se trebala održati obuka protuzračne i proturaketne obrane, kao i medicinske evakuacije.

„Steadfast Defender 2021″

Paralelno s tim NATO koncem svibnja želi održati i vježbu „Nepokolebljivi branitelj 2021″. Usprkos njihovim sličnim nazivima, NATO naglašava da se mora praviti razlika između manevara koje predvodi jedna država poput „Branitelja Europe” i manevara koji organizira NATO – a to je upravo „Nepokolebljivi branitelj”. U toj vježbi sudjeluje 20 zemalja NATO-a te dva bliska partnera – Finska i Švedska.

„Nepokolebljivi branitelj 2021″ sastoji se od tri dijela. U prvom dijelu naglasak je na mornarici. Planirane su vježbe na Atlantiku s oko 5.000 vojnika i 20 brodova, uključujući i britanski nosač aviona „Kraljica Elizabeta”, kao i 40 aviona među kojima su najnoviji borbeni avioni tipa F-35.

Drugi dio se održava u njemačkom Ulmu. Tamo je NATO 2018. uspostavio komandu za podršku (Joint Support and Enabling Command), čiji je zadatak osiguravanje brzog transfera trupa u Europi. Na ovoj vježbi koncem svibnja će sudjelovati 300 vojnika. To će biti nešto poput vatrenog krštenja za novo zapovjedništvo iz Ulma.

Treći dio „Nepokolebljivog branitelja 2021″ će se održati u regiji Crnog mora. NATO-ove postrojbe „Very High Readiness Joint Task Force“, za koje je 2021. zadužena Turska, iskrcat će se u Rumunjskoj. Riječ je o 4.000 vojnika.

NATO govori o „defenzivnim vježbama”

Zašto NATO-članice strogo paze na broj vojnika koji sudjeluju u vježbama? Razlog je u Bečkom dokumentu iz 2011. o mjerama za povjerenje i sigurnost Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS). Tu su postavljene jasne gornje granice za broj aktivnih sudionika.

Vojne aktivnosti moraju se naime najaviti – ako je u manevre „u bilo kojem trenutku” uključeno najmanje 9.000 vojnika. Vježbe podliježu i stranom nadzoru ako je u njih uključeno više od 13.000 osoba, to stoji u pravilima.

NATO stalno uvjerava kako su sve informacije o manevrima transparentne. „Mi smo potpuno transparentni u vezi s tim što radimo, i sve zemlje imaju pravo vršiti obuku svojih trupa”, kazala je glasnogovornica NATO-a Oana Lungescu na brifingu povodom „Nepokolebljivog branitelja 2021″.

Lungescu je naglasila da Rusija nije zahtijevala da nadgleda vježbe. Istovremeno, ni ona a ni general-potpukovnik Houdet nisu odgovorili na pitanje novinara DW o tome bi li NATO bio spreman pozvati ruske promatrače na vježbu „Nepokolebljivi branitelj 2021″ – iako manevar prema broju sudionika ne podliježe ni prijavljivanju ni nadgledanju.

Ove godine je, čini se, vrlo važna tema transparentnosti, s obzirom na rusku reviziju vlastite borbene spremnosti. Prema informacijama iz Washingtona, Bruxellesa i Kijeva, Ruska Federacija je na granici prema Ukrajini i na anektiranom poluotoku Krimu u travnju stacionirala više od 100.000 vojnika. Moskva tvrdi da je tu vježbu najavila na vrijeme.

Ali, Rusija je odbila sudjelovati na sastanku OESS-a 10. travnja, koji je sazvala Ukrajina, i na kojem je Rusija trebala „pojasniti” svoje vojne aktivnosti. Prema riječima ministra obrane Sergeju Šojgua, „provjera ruske borbene gotovosti bila je odgovor na vojne aktivnosti NATO-a“. No, NATO i Pentagon naglašavaju defenzivni karakter svih manevara koji će se uskoro održati u Europi. „To je ono što vojnici rade. Oni vježbaju. Mi moramo vježbati. Ako ne vježbamo, nismo spremni”, naglasio je Houdet.