ZORAN MILANOVIĆ: Ne postoji Bruxelles, ne znam koji bi se europski lider snašao slušajući nas

Predsjednik Zoran Milanović u Brdu kod Kranja supredsjedao je sa slovenskim kolegom Borutom Pahororom sastanku na vrhu u povodu 10. obljetnice Procesa Brdo-Brijuni.

Izvor: Media servis

Na godišnjem samitu čelnika država jugoistočne Europe, ranije dvaput odgađanom zbog pandemije, sudjelovali su srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, kosovska predsjednica Vjosa Osmani, crnogorski predsjednik Milo Đukanović, sjevernomakedonski predsjednik Stevo Pendarovski, albanski predsjednik Ilir Meta i članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine – Željko Komšić, Milorad Dodik i Šefik Džaferović.

Uz plenarni sastanak održao se i niz bilateralnih susreta, a prema Europkoj uniji poslan je zahtjev za što ubrzanjem pristupnih pregovora tzv. zapadnobalkanskih država.

“Dogovorili smo tekst deklaracije koji je kompromis. Bilo je prijepora i nesporazuma, agenda kosovske predsjednice je bila ambicioznija i zbog protivljenja Srbije neki su dijelovi morali biti ispušteni, no ja to vidim kao prihvatljivu cijenu dokumentu koji je dobar”, rekao je Milanović dodajući kako su Slovenija i Hrvatska tu da pomognu državama u integracijskom procesu.

“To je jedini motiv”, napominje Milanović. “Motiv nije ni mentorstvo, ni tutorstvo, ni karijerne biografske komponente za bilo koga od nas, nego da se državama pomogne jer mi u tome vidimo i svoj interes. Bilateralni problemi neće moći biti riješeni u okviru inicijative Brdo-Brijuni i mislim da bi bilo zdravo da ih se previše ni ne koristi”, dodaje.

Na pitanje koliko je Bruxellesu stalo do rješenja problema oko pristupanja tzv. zapadnobalkanskih država Europskoj uniji, Milanović kaže: “Ne postoji Bruxelles niti visoka politička razina. Ovo o čemu smo mi danas razgovarali, ne znam koji bi se europski lider snašao slušajući naš razgovor. Moj razgovor s Dodikom, Komšićem, Džaferovićem, drugim ljudima. Tu dolazimo do problema srednjih službenika u ministarstvima koji ustvari kroje politiku prema regiji, to ne rade državnici… Bitno je da i mi osjetimo da je državama u interesu postati članicama EU, a to košta, ne financijski, ali politički”, zaključio je Milanović.

Iz Ureda predsjednika RH oglasili su se priopćenjem:

“Predsjednik Republike Zoran Milanović sudjelovao je na sastanku na vrhu Procesa Brdo-Brijuni koji je održan u Brdu kod Kranja u Republici Sloveniji. Uz predsjednika Milanovića i predsjednika Republike Slovenije Boruta Pahora, koji su supredsjedatelji, na godišnjem sastanku Procesa Brdo-Brijuni sudjelovali su svi lideri zemalja tzv. zapadnog Balkana, predsjednica Republike Kosova Vjosa Osmani, predsjednik Republike Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski, predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik i članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović i Željko Komšić, predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, predsjednik Albanije Ilir Meta i predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić. Na sastanku Procesa Brdo-Brijuni usvojena je i zajednička izjava svih sudionika, Brdo deklaracija 2021.

„Dogovorili smo tekst Deklaracije koji je kompromis, netko bi rekao najniži zajednički nazivnik, u kojem je netko od nečega morao odustati. Bilo je određenih prijepora, nesporazuma, recimo da je agenda kosovske predsjednice Osmani bila nešto ambicioznija i da su zbog protivljenja Srbije neki dijelovi morali biti ispušteni. Ja to vidim kao prihvatljivu cijenu dokumentu koji je dobar“, rekao je predsjednik Milanović nakon plenarnog sastanka u izjavi predstavnicima medija. Ponovio je da su Hrvatska i Slovenija ovdje da pomognu državama koje su u integracijskom procesu.

„To je jedini motiv. Motiv nije ni mentorstvo niti tutorstvo niti bilo kakve karijerne ili biografske komponente za bilo koga od nas nego da se državama pomogne, jer mi u tome vidimo i svoj interes“, istaknuo je hrvatski Predsjednik. „Bilateralni problemi koje države sudionice inicijative imaju međusobno neće moći biti riješene u okviru Procesa Brdo-Brijuni i mislim da bi bilo dobro da ih se previše niti ne koristi, jer to nas je danas pomalo i ometalo u radu“, izjavio je predsjednik Milanović.

„Ali smo dosta strpljivo i uporno, navigatorski, moreplovački došli do luke i brod se nije razbio niti je oštećen. Jedno kompromisno, ali jasno rješenje iza kojega svi stojimo i za godinu dana ćemo se vidjeti u Prištini ili Beogradu“, rekao je. Ovdje smo da pomognemo našim susjedima iz regije, ponovio je predsjednik Milanović posebno se osvrnuvši na Republiku Sjevernu Makedoniju. „Sjeverna Makedonija nalazi se u jednoj nemogućoj poziciji i to uopće nismo dotaknuli u današnjim razgovorima i u tekstu današnje Deklaracije, niti su Makedonci na tome uopće inzistirali“, rekao je hrvatski Predsjednik pojasnivši da se radi o uvjetima koji su im postavljeni.

„Tiču se sadržaja u nekim udžbenicima povijesti u Makedoniji. Hrvatska i Slovenija su imale vrlo živ i dinamičan odnos. Slovenija je postavljala neke uvjete, ali ja nisam nikada osjećao niti vidio da Slovenija želi napakostiti Hrvatskoj ili je spriječiti, poniziti. Ovo što sada službena politika jedne članice Europske unije radi Sjevernoj Makedoniji je ono što ja zovem ulazak u tuđe, ulazak u intimni prostor. Da se traži od jedne kandidatkinje koja je u toku pregovora za članstvo da u udžbenicima povijesti svoju nacionalnu genezu definira onako kako to traži susjedna država“, rekao je predsjednik Milanović istaknuvši da će se tome uporno suprotstavljati.

„Ako ti je cilj da uništiš slabijega od sebe samo zato što je slabiji, to nikada ne završava dobro. To je jedna od poruka koje danas nismo poslali u tekstu Deklaracije. Nismo se bavili stvarima koje su od egzistencijalne važnosti za države koje žele postati članice Europske unije“, zaključio je predsjednik Milanović.”