ZNANSTVENIK IVAN ĐIKIĆ: Godina 2022. bi trebala biti “korona free”
Gotovo pola godine prošlo je od prvog slučaja koronavirusa u Hrvatskoj. U međuvremenu je bilo boljih i gorih perioda, a zbog turističke sezone brojke su ponovno u porastu.
Trebamo li se bojati crnog scenarija na jesen, hoće li nas spasiti cjepivo, zašto se gubi povjerenje u Stožer i kada će konačno svemu doći kraj? Na ova pitanja za Media servis odgovorio je hrvatski znanstvenik Ivan Đikić.
Iako se sve češće pojavljuju informacije o pronalasku cjepiva protiv koronavirusa, ono će najizglednije biti na tržištu početkom ili sredinom iduće godine, rekao je za Media servis, znanstvenik Ivan Đikić, direktor Instituta za biokemiju na Goetheovu Sveučilištu u Frankfurtu. No, naglašava da to nije automatski kraj pandemije.
“Trebat će nam nekoliko mjeseci da procijepimo određeni dio populacije koja će stvarati kolektivni imunitet i nakon toga ćemo moći vidjeti koliko je dugotrajan taj imunitet, traje li to dva mjeseca, šest mjeseci ili deset mjeseci. Na temelju tih podataka moći ćemo revidirati naše planove u borbi s virusom i može se dogoditi da virus nestane s uspješnim cjepivom, ali ne u mjesec-dva, nego će nam možda trebati šest do 12 mjeseci.”
Hoće li to, dakle, biti 2022. godina?
“Prema optimističnim predviđanjima, 2022. godina bi mogla biti korona-free godina, kada možemo reći da smo s napretkom znanosti, angažmanom i obrazovanjem uspjeli pobijediti ovu pandemiju, koja nas je uhvatila u nespremnom trenutku i uzela nam jako puno vremena, gospodarskih i osobnih dobitaka.”
Do tada je pred nama još dugo razdoblje borbe s pandemijom. Mnogi, posebno za ovu jesen, predviđaju crni scenarij, ali znanstvenik Đikić kaže da takve prognoze nisu utemeljene. U boljoj smo situaciji nego na proljeće, jer sada o virusu znamo puno više, a u bolnicama, kaže, ima lijekova koji pomažu smanjiti smrtnost.
“Trebamo imati točne podatke, potrebno je više testiranja, trebamo imati i brža testiranja. Važno je te podatke dijeliti s javnosti i tražiti participaciju građana, moramo zadržati tu komunikaciju i povjerenje.”
Ipak, može se primijetiti da je dio građana izgubio povjerenje u Stožer civilne zaštite.
“Sigurno je da je došlo do grešaka, no još uvijek vjerujem da velika većina građana razmišlja pravilno. Oni su kritični prema nekim mjerama stožera i stožer treba kritizirati javno. Stožer je također mijenjao neke odluke koje su bile krive. Čini mi se da bi se trebala malo razvodniti ta vertikala, gdje se sve odluke donose u malom krugu ljudi. Trebala bi se stvoriti šira populacija ljudi koja radi širom Hrvatske. Takvo nešto ima Njemačka, koja ima decentralizirane centre, koji se znaju boriti u manjim županijama, u manjim gradovima.”
Postoji i veći broj teorija zavjera, ali i njih je moguće prevladati konkretnom komunikacijom, kaže Đikić za Media servis.
“Tu prvenstveno govorim o tome da virus nije stvoren u laboratoriju. Svi podaci koje danas imamo govore o tome da je to prirodni proces. Nažalost, zoonoza nam se dogodila da nismo bili svjesni i nismo znali puno. Zato smo u tom prvom periodu bili dosta iznenađeni i nismo reagirali spremno.”
Ono što je u cijeloj priči pozitivo – naučili smo dovoljno da spriječimo ili ublažimo buduće pandemije, zaključio je znanstvenik Đikić.
“Ovo što smo naučili sada će nam pomoći da u budućnosti budemo puno pripremljeniji i da znamo da globalni odgovor na pandemiju mora biti povezan između svih zemalja i tek tada ćemo moći reagirati brže. Da smo to imali u drugom mjesecu, sigurno da se ne bi proširilo od Kine, Italije, Amerike tako brzo i toliko nepripremljeno da nismo reagirali na vrijeme.”