ZNANSTVENA ANALIZA: Kakva je budućnost opskrbe plinom Europe

Tvrtke i kućanstva u Europi stenju pod teretom cijena plina. Još nije razjašnjeno tko će zamijeniti Rusiju, do sada najvećeg opskrbljivača. Jedna nova analiza pokušava predvidjeti budućnost.

Najvažniji izvor ukapljenog prirodnog plina za Njemačku i Europu najvjerojatnije će biti Sjedinjene Američke Države. To je rezultat znanstvene analize Instituta za energetsku ekonomiju Sveučilišta u Kölnu. Naručitelj studije je savez energetske branše „Zukunft Gas”.

U neposrednoj budućnosti će, prema rezultatima analize, plin iz Rusije biti nedostupan ili dostupan s ograničenjima, pa će sadašnje cijene plina tek 2030. dostići razinu iz 2018. – i to samo ako se potražnja bitno smanji.

U znanstvenoj studiji „Razvoj globalnih tržišta plina do 2030.“ autori opisuju svoje viđenje razvoja opskrbe plinom do kraja desetljeća nakon napada Rusije na Ukrajinu i obustave isporuke plina, piše Deutsche Welle.

Izazov fokusiranja na SAD

Godine 2021. ruski plin je imao udio na njemačkom tržištu od 55 posto. Transportiran je plinovodima. U međuvrijemenu Sjedinjene Američke Države su razvile veliki potencijal za transport tankerima prirodnog zemnog plina (Liquefied Natural Plin, LNG).

Ipak, analiza kaže da bi fokusiranje na Sjedinjene Američke Države predstavljalo izazov: „U pogledu neposredne budućnosti bilo bi primjereno da Njemačka ne izgubi iz vida namjeravanu diverzifikaciju izvora opskrbe”, zahtijeva Timh Kehler koji je na čelu krovne organizacije branše „Zukunft Gas”.

On u priopćenju za javnost dodaje: „Samo tako europska opskrba plinom može biti stabilna i sigurna. Za preorijentaciju je potrebna dugoročna strategija, koja jača diverzifikaciju opskrbe ukapljenim plinom.”

Kehler kaže da i Amerikanci očekuju jasne signale. „Samo ako naši američki trgovinski partneri steknu jasnu sliku o budućim perspektivama prodaje, investirat će nužne svote u dodatne kapacitete za proizvodnju ukapljenog plina.”

Potražnja raste

Europska potražnja za ukapljenim plinom će znatno porasti, navodi se u analizi. Za slučaj da se trajno prekine nabava plina iz Rusije, tri preostala plinovoda koji opskrbljuju EU – iz Norveške, Azerbajdžana i Alžira – bit će jako opterećeni.

Moguć je samo ograničen rast količina plina koje isporučuju te zemlje. Norveška može povećavati svoje isporuke do 2028., a onda će proizvodnja opadati. Uvoz iz sjevernoafričkih zemalja izvoznica vjerojatno će se smanjiti, jer će, zbog njihovog očekivanog gospodarskog rasta, porasti i njihove energetske potrebe.

EU će biti najvažnije tržište za SAD

U svim preispitanim scenarijima, uvoz iz Sjedinjenih Američkih Država bitno će se povećati u odnosu na godinu 2021. Ako ne bude trgovine plinom između Europske unije i Rusije, udio američkog plina će se popeti na 40 posto. Tako će se EU, pored Azije, pretvoriti u jedno od najvažnijih tržišta za ukapljeni plin.

Nasuprot tome, količina ukapljenog plina iz Katara ostat će ograničena. Vjerojatno ni dodatni uvoz iz Australije i Kanade neće biti značajan za europsko tržište, s obzirom na to da će ti izvoznici prvenstveno opskrbljivati azijsko tržište. Ali, dodatne količine bi mogle pomoći da se izbjegne nestašica na svjetskom tržištu. I manja potražnja bi mogla utjecati na pad cijena. To bi se postiglo elektrifikacijom, većom energetskom efikasnošću, proizvodnjom bioplina.

Timm Kehler računa da će se situacija s cijenama u odnosu na sadašnju razinu popraviti već 2024: „Brza izgradnja terminala za ukapljeni prirodni plin u Europi odstranit će uska grla za uvoz i izjednačiti europske i azijske cijene.”