ŽENE U HRVATSKOJ: Žive 7 godina duže, a udaju se 6 godina kasnije!

Foto: Pixabay.com
Foto: Pixabay.com

Povodom Međunarodnog dana žena, Državni zavod za statistiku pripremio je niz statističkih podataka o ženama u Hrvatskoj.

Promatrajući unatrag četrdesetak godina, prosječna starost žena je u kontinuiranom porastu. Naime, 1971. prosječna starost žena iznosila je 35,5 godina da bi se do 2016. povećala za devet godina. Žene u dobi od 60 i više godina činile su 2016. nešto manje od trećine ukupnog broja žena (29,9%), dok je 1971. taj udio iznosio skoro dvostruko manje (16,9%).

Broj živorođenih u nešto je većem postotku na strani dječaka. Tako je 1971. udio djevojčica u ukupnom broju živorođenih iznosio 48,1%, a taj se trend nastavio i u sljedećim desetljećima. U odnosu na spomenute sedamdesete godine prošlog stoljeća, broj živorođenih djevojčica se u 2016. gotovo prepolovio, što i ne čudi s obzirom na činjenicu da se rađa sve manje djece.

Prosječna starost nevjesta porasla za šest godina

Žene se sve kasnije odlučuju na stupanje u bračnu zajednicu. Na tu činjenicu u velikoj mjeri utječe splet raznih društvenih i gospodarskih čimbenika. Sve veći obuhvat mladih žena visokoškolskim obrazovanjem vrlo je važan čimbenik u pomicanju te dobi u starije dobne skupine. Također, tome je uvelike pridonijelo osamostaljivanje žena koje se sve više uključuju na tržište rada. Mladi ljudi koji imaju namjeru sklopiti brak danas u sve većem broju žive zajedno, u izvanbračnim zajednicama, i prije sklapanja braka. Sve navedeno doprinijelo je povećanju prosječne dobi nevjeste pri sklapanju prvog braka u promatranome razdoblju od 1971. do danas za šest godina.

Spomenuti splet društvenih i gospodarskih čimbenika koji utječu na činjenicu da se žene sve kasnije odlučuju na bračnu zajednicu ujedno doprinosi i pomicanju dobi u kojoj se žene odlučuju na rođenje prvog djeteta. Tako je 1971. prosječna prvorotkinja bila u ranim dvadesetima, a više od četiri desetljeća kasnije u kasnim dvadesetima.

Žene duže žive

Zahvaljujući sve boljim životnim uvjetima, očekivano trajanje života pri rođenju s godinama je sve veće te se u četrdesetak godina kod žena povećalo za devet godina. Osim navedenog, udio žena u ukupnom stanovništvu u dobi od 60 i više godina znatno je veći i prema podacima procjene stanovništva krajem 2016. iznosi 57,8%. Takva spolna raspodjela povezana je i s činjenicom da žene u prosjeku žive sedam godina duže od muškaraca.

Još jedan indikator koji potvrđuje da je broj žena starije životne dobi u porastu je i indeks starenja. Riječ je o pokazatelju koji označava postotni udio osoba u dobi od 60 i više godina u odnosu na stanovništvo mlađe od 20 godina. Indeks starenja pokazuje da se na prijelazu stoljeća prešla granična vrijednost od 100, što upućuje na to da na svaku ženu starije dobi dolazi jedna žena mlađe dobi. Naime, u posljednjih trideset godina 20. stoljeća udio žena u dobi od 60 i više godina bio je manji u odnosu na one mlađe od 20 godina, a od 2001. bilježi se povećanje udjela žena u dobi od 60 i više godina.