ZELENA DILEMA: Koliko će vjetroelektrane na moru uništiti okoliš i morski život?

Razvoj obnovljive energije na moru u Europi, preciznije vjetroelektrana, mogao bi ugroziti prirodni svijet ako se uskoro ne pojačaju procjene održivog utjecaja, upozorio je Europski revizorski sud u svom izvješću.

– Ruska invazija na Ukrajinu istaknula je važnost energetske neovisnosti EU-a, a naša mora mogu biti dio rješenja. Međutim ‘plavu revoluciju‘ EU-a ne treba provoditi pod svaku cijenu: obnovljivi izvori energije u moru ne smiju dovesti do značajne društvene ili ekološke štete – rekao je Nikolaos Milionis, član koji je vodio reviziju, piše Lider.

EU teži izgradnji divovskog međusobno povezanog sustava polja vjetroelektrana na moru koji bi mogao proizvesti 300 gigavata (GW) energije do 2050. godine, što je deseterostruko povećanje u odnosu na sadašnji kapacitet i dovoljno za napajanje 200 milijuna kućanstava.

Prema revizorima, to će zahtijevati mnogo morskog prostora ali 800 milijardi eura ulaganja. Revizori upozoravaju i činjenicu da utjecaj vjetroelektrana na okoliš i život u moru još nije dovoljno poznat, pa ovaj proces nazivaju i ‘zelenom dilemom‘

Dok strategije EU-a pokušavaju pomiriti ciljeve vjetroelektrana na moru s učincima na okoliš, uključujući raseljavanje vrsta i promjene u strukturi životinjske populacije, dostupnosti hrane ili migracijskim obrascima, da spomenemo samo neke, revizori strahuju da bi drastično širenje pučinskih vjetroelektrana moglo imati veoma štetne učinke za morski život.

Kako bi se pozabavila time, Katarzyna Radecka-Moroz, jedna od autorica izvješća, rekla je da bi se sve aktivnosti koje utječu na život u more trebale dodatno procijeniti, s fokusom na njihov utjecaj na okoliš te da to treba biti obaveza za svaki offshore projekt.

No, osim vjetroelektrana, i druge gospodarske aktivnosti utječu na morski život, poput turizma i ribolova, kažu revizori.

Ribarstvo

Središnja točka prijepora bila je sve veća konkurencija između sektora ribarstva i pučinskih vjetroelektrana.

– Koegzistencija ribarstva i pučinskog vjetra još nije riješena –  rekla je Radecka-Moroz.

Nizozemske vlasti uspjele su ‘sektor ribarstva‘ vratiti za stol uključivši ih u rasprave o raspodjeli morskog prostora, rekla je, ali je upozorila da je sukob između ‘snažnih sektora ribarstva Francuske i Španjolske i pučinskih vjetroelektrana i dalje problematičan te da bi se mogao ponovno pojaviti ako se bude razgovaralo o novim vjetroelektranama‘.

Države članice predstavit će konačne energetske i klimatske planove u lipnju 2024. Kako bi se najbolje iskoristio raspoloživi prostor, revizori su  pozvali države članice da bolje koordiniraju planove za pučinske vjetroelektrane.

– Zemlje EU-a koje dijele iste vode rijetko planiraju zajedničke projekte. To rezultira propuštenim prilikama za učinkovitije korištenje oskudnog morskog prostora –  istaknuli su revizori.