ZDRAVICE NA SVEČANOJ VEČERI: Evo što su rekli predsjednik MIlanović i španjolski kralj Filip VI.

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović i supruga predsjednika prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović upriličili su svečanu večeru u čast Njihova Veličanstva španjolskog kralja Filipa VI. i kraljice Leticije, koji borave u službenom posjetu Republici Hrvatskoj.

Predsjednik Milanović i kralj Filip VI. obratili su se uzvanicima na svečanoj večeri zdravicama koje prenosimo u cijelosti. Priopćenje Ureda predsjednika RH prenosimo u cijelosti.

“Zdravica predsjednika Republike Zorana Milanovića:

„Iznimna mi je čast i veliko zadovoljstvo što Vama, Vašim Veličanstvima i cijelom španjolskom izaslanstvu mogu, u ime moje supruge Sanje i svoje osobno ime, zaželjeti toplu i srdačnu dobrodošlicu u Republiku Hrvatsku. Ovaj posjet smatramo gestom istinske naklonosti Kraljevine Španjolske Republici Hrvatskoj i izrazom velikog prijateljstva i bliskosti naših zemalja. Ovo je prvi službeni posjet Vaših Veličanstava mojoj zemlji, a koji dolazi nakon što je prošle godine predsjednik Vlade Kraljevine Španjolske Pedro Sanchez bio u Zagrebu, kao prvi premijer u službenoj posjeti Hrvatskoj. Koristim ovu prigodu, u ime moje supruge i svoje osobno ime, zahvaliti na Vašem gostoprimstvu prigodom našeg boravka u Madridu, tijekom sastanka na vrhu NATO-a. Bila nam je iznimna čast boraviti u Vašem predivnom domu.

Sa žaljenjem želim reći da se ovaj važan posjet odvija se u tijeku ruske agresije na Ukrajinu koja je dovela do najveće sigurnosne krize u Europi nakon Drugog svjetskog rata. Iskreno se nadam da će se vrlo skoro stvoriti uvjeti koji će dovesti do kraja krvoprolića te pravednog mira u Ukrajini koji će se temeljiti na poštivanju teritorijalne cjelovitosti i neovisnosti ove zemlje. Istovremeno smatram da je od iznimne važnost održanje jedinstva i bliske suradnje članica EU i NATO, te jačanje suradnje između svih zemalja ovog područja. Iako se Hrvatska i Španjolska nalaze na različitim dijelovima Europe, približuje nas pripadnost sredozemnom području kao i brojne kulturne i identitetske poveznice koje su stvorene tijekom dinamične i bogate povijesti, koja je u jednom periodu rane novovjekovne povijesti bila i zajednička.

Osobito snažni odnosi počeli su se razvijati sa španjolskom Krunom cara Karla, i trajali su vrlo intenzivno gotovo tri stoljeća. Brojni hrvatski brodovi, u prvom redu dubrovačke galije i karake, ili su trgovali u španjolskim vodama, ili su pak izravno bili u službi španjolskog dvora. Prvi privilegij slobodne trgovine Dubrovčanima dodijelio je upravo car Karlo još 1534. Hrvatski pomorci bili su vrlo cijenjeni diljem Mediterana.

Tako su veze s španjolskom Ratnom mornaricom (Armada) bile važne i duboke. Brojne su hrvatske galije sudjelovale u uspješnim afričkim kampanjama 1535, 1541. i 1542. godine, a i u kasnijim uspješnim kampanjama. Brojna su bila izvješća koje je car Karlo dobio izravno iz Dubrovnika – jedinog kršćanskog grada koji je imao privilegij trgovanja s Otomanskim carstvom. Dubrovački aristokrat Marin Zamanja, proveo je više mjeseci na španjolskom dvoru, car ga je priključio vitezovima reda Sv. Jakova (Caballero de la Orden de Santiago), a kasnije je Marin iz Dubrovnika vodio bogatu korespondenciju s carem osobno. U Archivio General de Simancas brojna su njegova pisma caru Karlu, uglavnom šifrirana osobnom carevom šifrom. Te, i druge informacije iz Dubrovnika dovele su do toga da se španjolska flota mogla dobro pripremiti i u konačnici izvojevati važnu pomorsku pobjedu u bitci kod Lepanta 1571. godine. U toj su floti sudjelovale su brojne galije iz hrvatskih krajeva, osobito s naših otoka. Nemojmo međutim zaboraviti: Hrvatska je sa Španjolskom toga doba dijelila i dobro i loše: sudjelovala je u slavi pobjede kod Lepanta, ali i u oporoj gorčini poraza: „Nepobjediva Armada“ poražena je 1588. godine, pri čemu je Dubrovnik izgubio gotovo četvrtinu svoje flote – od čega se nikada nije u potpunosti oporavio.

Hrvatski kapetani plovili su pod španjolskom zastavom na odgovornim dužnostima. Možda najvažniji među njima, kapetan Vice Martolosić, pozvan je izravno na dvor da bi bio imenovan glavnim konstruktorom prekooceanskih brodova: postao je jedan glavnih reformatora španjolske flote. On je bio zadužen sačiniti nove ordenanzas za izgradnju flote, te je postao je kreator tzv. „mornarice oceanskih mora“ 1643. godine. (Regidor del Mar Oceano!). Kralj Filip IV promaknuo ga je u generala. Poznata je dubrovačka uloga u razvoju svjetske diplomacije. Tako je svakoj većoj i važnijoj luci Dubrovnik je otvarao svoj konzulat. Još u XVI stoljeću u Španjolskoj je imao čak 19 konzulata, a prvi konzulat u Barceloni spominje se još u XV stoljeću. Dubrovnik je također za Španjolsku toga vremena imao važnu ulogu diplomatskog medijatora. Kad je Otomansko carstvo osvojilo najistočniju tvrđavu u Europi koju je Španjolska izgradila ikad u povijesti – onu u Herceg-Novom – njenu je posadu je bacila u ropstvo. Posredovanjem Republike i intenzivnim pregovaranjem u ime španjolske Krune, vojna posada je otplaćena iz ropstva i preko Dubrovnika i Napulja vratila se u domovinu. Velika kultura Vaše zemlje bila je stoljećima izvor inspiracije za mnoge generacije hrvatskih umjetnika. O Goyi su zanosno pisali Miroslav Krleža i Ivo Andrić, a naš veliki pjesnik Janko Polić Kamov je umro u Barceloni. Kulturna suradnja je u velikom uzletu zadnjih godina, s brojnim zajedničkim projektima koji se vode u suradnji dviju veleposlanstava u Zagrebu i u Madridu.

Hvala vam na vašem radu i na interesu u zbližavanju naših dviju nacija. Hrvatska i Španjolska prošle su vrlo teško dvadeseto stoljeće koje su u obje zemlje obilježile velike ideološke podjele te golema ljudska stradanja. U slučaju Hrvatske teški izazovi nisu završili demokratskom tranzicijom nego smo morali proći kroz težak period borbe u kojom smo tijekom nametnutog rata uspjeli osigurati neovisnost te teritorijalnu cjelovitost zemlje. Od samog početka, članstvo u EU i NATO bio je cilj Republike Hrvatske. Ponosan sam da smo danas zajedno s Kraljevinom Španjolskom članica ovih organizacija te da nas vežu zajedničke vrijednosti na kojima počivaju kako naše države tako i naša društva. Naši današnji razgovori i Vaš boravak u Zagrebu nisu samo potvrda našeg prijateljstva, već i poticaj daljnjem razvijanju i unaprjeđenju hrvatsko-španjolskih odnosa, koji se uspješno razvijaju posljednjih 30 godina.

Vjerujem kako imamo dobar temelj za intenziviranje naših odnosa, kako na političkom tako i na gospodarskom planu. Kao dvije mediteranske zemlje, posebice nakon prošlogodišnjeg uključivanja Hrvatske u procesu MED 9, velika je mogućnost za intenziviranje naše suradnje u nizu područja, osobito u onim koja se odnose na globalna pitanja s kojima se danas suočavamo – od migracija, klimatskih promjena do sigurnosti. Vaša Veličanstva, Vaš boravak u Hrvatskoj obilježit će i značajna znanstvena dimenzija. Posebnu važnost pridajem suradnji Hrvatske i Španjolske, kao dva partnera, u istraživanju nuklearne fuzije. Vjerujemo i u partnerstvo naših tvrtki na izgradnji opreme za velike znanstvene projekte. Uvjeren sam da će sutrašnji Hrvatsko španjolski Forum otvoriti mogućnosti koje ovaj važan projekt pruža gospodarstvu. Vaša Veličanstva, U onome u čemu smo se prepoznali i povezali, svakako jest nogomet, strast koji dijelimo s vama kao i neke od naših najboljih nogometaša koji igraju u španjolskim klubovima. Želim vam sreću na predstojećem prvenstvu, gotovo bih poželio i finalnu utakmicu između naše dvije reprezentacije i naš ponovni skori susret na stadionu. Ali ne zaboravite, mi ovoga puta idemo po zlato! I na kraju, dopustite mi da podignem ovu čašu za dobro zdravlje i uspjeh naših dragih gostiju, Njihovih Veličanstava. Moja supruga i ja želimo Vam ugodan boravak i nadamo se da ćete uživati u našem iskrenom gostoprimstvu. Za prijateljstvo Hrvatske i Španjolske! Živjeli!“

Foto: Ured predsjednika Republike Hrvatske/Tomislav Bušljeta, Filip Glas

Zdravica Njegovog Veličanstva španjolskog kralja Filipa VI.:

„Kraljica i ja smo jako sretni i ponosni što ovim posjetom Zagrebu otvaramo novo poglavlje bilateralnih odnosa na najvišoj razini između Republike Hrvatske i Kraljevine Španjolske. Ovo je doista prvi naš službeni posjet ovoj zemlji, članici EU. Ali to je također prvi put u povijesti da se dogodio službeni posjet španjolskog državnog vrha, jednog španjolskog kralja, Hrvatskoj. Riječ je, dakle, o posjetu s vrlo posebnim značenjem kojeg ćemo se mi osobno uvijek vrlo rado sjećati. Odnosi između Hrvatske i Španjolske, u posljednje vrijeme, postali su bliži zahvaljujući zajedničkom članstvu u Atlantskom savezu, Vijeću Europe i, već gotovo čitavo desetljeće, u Europskoj uniji.

Za nekoliko mjeseci Hrvatska će ući u eurozonu i schengenski prostor, što će zemlju – kao što je slučaj i sa Španjolskom – staviti u središte projekta europskih integracija. U ovom posljednjem desetljeću, jačanje bilateralnih odnosa, kako službenih tako i odnosa između naših društava, postao je opći trend. Više od 300.000 Španjolaca svake godine posjeti ovu prekrasnu zemlju, a trgovinska razmjena uskoro će prijeći simboličnu granicu od milijardu eura. Tome treba pridodati posjete na visokoj razini u oba smjera ostvarene u prošloj godini, kao i Vaša nazočnost, gospodine Predsjedniče, na nedavnom NATO-vom sastanku na vrhu održanom u Madridu. Gospodine Predsjedniče, Vjerojatno je malo zemalja poput Hrvatske, s raznolikošću koju joj daje trostruki identitet zbog njezine orijentiranosti u tri smjera: prema Srednjoj i Jugoistočnoj Europi i Jadranu. Niti jedna druga europska država ne može se pohvaliti riječnim lukama na Dunavu i morskim lukama, poput Rijeke i Pule, koje su od povijesnog značaja za Mediteran.

Povijesno gledano, Španjolska je također imala čvrste veze sa Srednjom Europom. Karlo I. od Španjolske i V. od Njemačke zaslužan je, jer je vidio i razumio Europu iz različitih perspektiva: Madrida, Bruxellesa, Beča ili Milana. Veze s Austro-Ugarskom trajale su dugo, tako da današnji izvanredni odnosi s državama sljednicama jačaju zahvaljujući tim povijesnim sponama. Hrvatski pomorci i redovnici služili su španjolskoj kruni u prošlosti, u sredinama koje su bile veoma udaljene jedna od druge, poput Lepantskog zaljeva ili Latinske Amerike. Hrvatska dijeli kopnenu granicu s tri zemlje Zapadnog Balkana: sa Srbijom, Crnom Gorom i, onu najdužu od gotovo tisuću kilometara, s Bosnom i Hercegovinom, u kojoj živi bosansko-hrvatska zajednica s više od pola milijuna ljudi. Prirodno je da je buduće proširenje EU na zemlje Zapadnog Balkana jedno od najvažnijih pitanja za Hrvatsku.

Na isti je način, nakon ulaska Bugarske i Rumunjske u EU, Jugoistočna Europa postala regija bliska našoj zemlji, u kojoj živi više od milijun Rumunja i oko 300.000 Bugara. Međutim, možda je jadranska usmjerenost Hrvatske ono sa čime se mediteranska dimenzija Španjolske prirodno spaja. Nedavno uključivanje Hrvatske u skupinu zajedničkih interesa i izazova unutar Europske unije, takozvani “Med-9”, samo će ojačati ovu zajedničku mediteransku vezu. Gospodine Predsjedniče, Ljepota naših obala, zbog prirodnih bogatstava i povijesno-umjetničke baštine, pretvorila je naše zemlje u europske turističke velesile. Konkurencija za povećanjem broja posjetitelja je relativna, budući da u Hrvatsku dolaze uglavnom turisti iz susjednih zemalja. Međutim, puno je veći potencijal za suradnju u ovom sektoru, koji je od vitalnog značaja za naša gospodarstva, a što uključuje rješavanje važnih pitanja kao što su njegova održivost u ovim neizvjesnim i promjenjivim okolnostima, nedostatak radne snage u sektoru koji je radno intenzivan, primjena umjetne inteligencije u određenim aspektima vezanima uz poboljšanje učinkovitosti, te ekološka osviještenost, među brojnim drugima. I upravo ovdje, spomenuvši turizam, Kraljica i ja želimo još jednom dati svu podršku i solidarnost vlastima i hrvatskom društvu povodom potresa koji su pretrpjeli 2020. godine, a čije su posljedice ovdje u Zagrebu još uvijek vidljive. Naravno, ne smijemo zaboraviti da smo, kao i mnoge druge europske regije, pod prijetnjom posljedica klimatskih promjena. Drago nam je što se Hrvatska pridružila “Međunarodnom savezu za borbu protiv suše” koji je Španjolska promovirala zajedno sa Senegalom. Obje zemlje, zapravo, trpe posljedice velikih šumskih požara u ljetnom periodu. S druge strane, područje Mediterana je vrlo bogato bioraznolikošću koja je u opasnosti zbog učinaka klimatskih promjena.

Zato je odlična vijest da je u ovoj godini došlo do bratimljenja Nacionalnog parka Plitvička jezera i Parka prirode Lagunas de Ruidera – jedinstvene formacije u svijetu sličnih karakteristika – s ciljem da, između ostalog, razmijene iskustva vezana uz očuvanje prirode, ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama i gospodarenje šumama. Španjolska i Hrvatska su, kroz hidrologiju, vjetar i broj sati izloženosti suncu kojima raspolažu, vrlo zainteresirane za razvoj različitih vrsta obnovljive energije. Upravo španjolske tvrtke ovdje ulažu i upravljaju vjetroelektranama, te isto planiraju napraviti u sektoru solarne energije. Međutim, postoji jedno područje u kojem naše zemlje prednjače, a vezano je uz najveći izvor čiste energije u budućnosti: to je nuklearna fuzija, točnije, istraživanje i razvoj ultra-otpornih materijala koji omogućuju primjenu energije dobivene nuklearnom fuzijom u proizvodnji električne energije, i to sve u okviru Europske unije i pridruženih država. Time mislim na zajednički projekt IFMIF-DONES, na čijem ćemo formalnom potpisivanju, gospodine Predsjedniče, sutra zajedno prisustvovati, a koji predstavlja sam vrhunac našeg posjeta. Španjolsko-hrvatska suradnja na ovom području otvorit će nove perspektive samodostatnosti Europe čistom energijom. Energetski izazov jedan je od najvećih s kojima se čovječanstvo suočava, posebno Europa, budući da je njezina energetska ovisnost dovodi u položaj ranjivosti, poput situacije koju trenutno živimo zbog ruske agresije na Ukrajinu. Na ovaj rat i na tešku situaciju zbog svih vrsta potreba u Ukrajini, naše dvije zemlje kako unutar NATO-a i EU-a, tako i unutar UN-a i drugih međunarodnih tijela, odlučno su i čvrsto odgovorile na kršenje međunarodnog prava, ponudivši Ukrajini svu svoju pomoć.

U tom smislu, nedavno održavanje prvog parlamentarnog summita podrške Ukrajini u Zagrebu zaslužuje našu pohvalu i zahvalnost. Gospodine Predsjedniče, Uvjeren sam da će se u bliskoj budućnosti svi ovi navedeni pravci suradnje, neki već u zreloj fazi, drugi započeti, treći tek naslućeni, spojiti u još čvršći i plodonosniji odnos, unutar europskog, atlantskog i mediteranskog okvira. Dižem ovu čašu da tako i bude, za dobrobit i daljnji razvoj Hrvata i Španjolaca u okviru našeg prijateljstva i savezništva, te želim svu osobnu sreću Vašoj Ekselenciji, Prvoj Dami i svima koji su večeras s nama.”