ZBOG ISTINE: Rekorder u zaduživanju je bila Vlada HDZ-a i Sanadera, a ne Zorana Milanovića
Ovih dana, ne prvi put, brdo izmišljotina i laži na račun toga tko je najviše zadužio Hrvatsku čiji je javni dug u 20 godina porastao šest puta, s 50 na gotovo 300 milijardi kuna!
Kao da netko namjerno ne želi vidjeti podatke HNB-a, pa u kampanji iz HDZ-a šire neistine o Vladi Zorana Milanovića, jer na prvom je mjestu po povećanju javnog duga bila HDZ-ova Vlada iz mandata Ive Sanadera, u kojoj je sjedila i aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.
HDZ-ova Vlada iz mandata Ive Sanadera i njegove nasljednice Jadranke Kosor (razdoblja 2008.-2011.) javni dug je skočio za 95 milijardi kuna, a u dva mandata se više nego udvostručio, piše Večernji list.
Za Milanovićeve Vlade bilo je to oko 73 milijarde kuna, Račanove oko 40 milijardi, a Plenkovićeve oko 15 milijardi kuna, ali ekonomisti upozoravaju da je puko prebrojavanje javnog duga poput zbrajanja krušaka i jabuka.
“Razdoblje Ive Sanadera bilo je razdoblje zaduživanja za infrastrukturne projekte koje je financirala hrvatska država, bilo je i racionalnih i neracionalnih ulaganja”, kaže za Večernji list analitičar Ekonomskog instituta Željko Lovrinčević.
Vlada Zorana Milanovića vodila je zemlju u razdoblju izrazito duboke financijske krize, kada su se deficiti koristili za održavanje financijskog sustava i čuvanje zemlje od potpunog kaosa. “Bilo je to razdoblje rekordno visokih kamatnih stopa, za razliku od sadašnje situacije kada su niske kamate umjetno stvorene. Ta su razdoblja gotovo neusporediva i po izvorima financiranja i po cijeni kapitala”, kaže Lovrinčević.
Sanader i Milanović nisu imali na raspolaganju europska sredstva kao što ih ima sadašnja Vlada, koja je makroekonomski najuspješnija jer javni dug pada mjereno udjelom u BDP-u, ako se ne računa kratko razdoblje Tihomira Oreškovića, No, nisu se iskazali po strukturnim reformama, o čemu Lovrinčević kaže: “Gleda li se operativni dio, najteže je bilo upravljati državom u Račanovo vrijeme, bila je to heterogena koalicija s kojom je tadašnja Vlada prešla iz poluvojnog modela funkcioniranja države na civilnu ekonomiju. Tad je bilo i najviše pomaka u strukturnom smislu”.
Najviše je Hrvatska zaostajala u prvom mandatu Sanaderove Vlade, od 2004. do 2007 godine, kada je naša ekonomija rasla oko 14 posto sporije od drugih, za razliku od najuspješnije Račanove Vlade gdje je to zaostajanje bilo oko dva posto. Račanova je Vlada u svom mandatu digla BDP oko 18 posto, te je tada Hrvatska rasla brže od Češke, Slovačke, Mađarske i Slovenije, što iz današnje perspektive zvuči kao znanstvena fantastika, piše Večernji list.