ZASTUPNIK PETEK PORUČIO BANDIĆU: Sramite se gradonačelniče – evo i zašto

Tužan sam kad se prisjetim svečane manifestacije od petka, dodjele nagrade Luka Ritz – nasilje nije hrabrost, koja je bila organizirana na Međunarodni dan tolerancije, kaže gradski zastupnik stranke Naprijed Hrvatska Renato Petek, uz Međunarodni dan djece.

Na Facebooku Petek pojašnjava zašto je tome tako, ali i zašto poručuje Milanu Bandiću: Sramite se gradonačelniće!

Ovo je njegova objava:

O pozitivnom sam pisao u petak, a one teže boje i dojmovi kojima je bila ‘obojana’ ta svečanost, kao što su seksizam, Bandićevo nasiljem na nasilje i nerazumijevanje položaja djece s poteškoćama, posebno mi današnji dan čine teškim i beznadežnim da išta može biti bolje dok ova ekipa u Zagrebu obnaša vlast.

1. Na nasilje – nasiljem
Gradonačelnik u govoru spomenuo kako je ponosan na djecu koja se bore protiv nenasilja. Dodao je Biblijsku poznatu izreku: Tko njega kamenom, ti njega kruhom. Ali, dodaje Bandić, da je neki mudrac dodao: ili većom batinom. Pa ponudio je djeci da mu se jave ako su žrtve nasilja svaki dan u 6:30 ujutro kada trči u blizini svoje zgrade. No, dodao je, ako on neće moći savladati te nasilnike, tada će u pozvati svog prijatelja Mirka Filipovića.

2. Seksizam
Gospođa koja je najavljivala, jer poslije dodjele nagrade Tvrtku Šapini dodala kako je dečko (Tvrtko) između svega navedenog i lijep. Možda je zato dobio i cvijeće? Jer i gradonačelnikov je frend Šumadinac Palma odbio cvijeće kada je dobio nagradu Europljanina godina u Europskoj kući u Beogradu, pa je prokomentirao da to (cveće) nije za muškarce.

3. Integracija nije inkluzija i djeca s posebnim potrebama
Prilikom objašnjenja zašto je Tvrtko dobio nagradu, rečeno je kako on u razredu pomaže djetetu s posebnim potrebama. Kod većine djece, nema “posebnih potreba”, one mogu biti drugačije ili pak posebne edukativne potrebe. Pojašnjene je išlo dalje – Tvrtko je pomagao djetetu koje je “integrirano u razred”. To je istina! U Zagrebu se većina djece integrira u razrede umjesto da se realizira inkluzija djece u sustav. Eeeee, no tada bi se morao mijenjati sustav, dok kod integracije, to dijete se mora prilagoditi većini i okolini, dok se ona ne mijenja. To je situacija u Zagrebu.

Nekada je u sustavu obrazovanja bila segregacija drugačije djece, potom je prije 30-tak godina stigla integracija, a potom prije 20 godina i inkluzija, no samo na papiru. Kao što je vidljivo i iz ovog slučaja gdje se na službenoj dodjeli nagrada protiv nenasilja i za aktivnosti djece u razvoju tolerancije, spominje proces integracije kao onaj koji je trenutno na snazi u gradu.

Zaključak:
Stoga sam prije više od 60 dana predložio zaključak o potrebi osnivanja Centra za obrazovnu inkluziju kao nasušnu potrebu u Zagrebu. Zaključak je izglasan i time smo mi kao zastupnici građana dali zadaću gradonačelniku Bandiću i pročelniku za obrazovanje Lovriću da pripreme akte o osnivanju gradske ustanove. Naravno, ništa nisu učinili, ne poštuju odluku Gradske skupštine. Očito je od tih 1500 djece u sustavu “inkluzije u Zagrebu”, kao i njihovih roditelja i nastavnika, važnije nastaviti farbati građane i birače novim mega obećanjima ili nedostatkom novca za obnovu škola i vrtića te programa u kulturi. No zato se spomenici i fontane uredno grade, križevi premještaju 100 metara, sve u rokovima. Ili je problem što sam to predložio ja, odnosno netko iz oporbe?

Sada ću izvjestiti javnost kako je to prijedlog koji je nastao u gradskoj upravi i tamo je stajao u ladicama još od 2004. godine.

Sramite se gradonačelniče!