ZASTUPNIK PETEK: Gradu Zagrebu duguju milijardu kuna – neplatiše i gradonačelnikovi prijatelji

Više od milijardu kuna iznosi dug raznih pravnih osoba Gradu Zagrebu za komunalne doprinose, komunalnu naknadu, zakupninu i spomeničku rentu, ustvrdio je gradski zastupnik Renato Petek.

Petek daje i pojašnjenja:

Neki dužnici, gradonačelnikovi prijatelji, bez obzira na dugogodišnje dugove, i dalje dobivaju nove dozvole za građevinske projekte, nove unosne poslove s Gradom ili zadržavaju poslovne prostore unatoč kršenju ugovora o najmu!

Točan iznos do kojega sam uspio doći je 941 milijun kuna, a odnosi se na dug s 30. studenoga 2018. Od toga dugovi za komunalnu naknadu iznose 516,7 milijuna kuna, komunalne doprinose 170 milijuna kuna, spomeničku rentu 31,6 milijuna kuna i za zakupnine 224,8 milijuna kuna. Dugovi 2010. iznosili su 1.414 milijuna kuna.

https://www.scribd.com/…/Ssvi-dugovi-50k-grad-zagreb-pravne…

Naglašavam da je riječ o potraživanjima većima od 50 tisuća kuna, i to samo od pravnih osoba. Dakle, nema sumnje da je konačan iznos veći od milijarde kuna kada joj se pridodaju dugovi manji od 50 tisuća kuna, ali i svi dugovi fizičkih osoba, za što su mi podatke uskratili zbog GDPR-a.

Analiza prikupljene dokumentacije dokazuje kako Grad Zagreb neuspješno naplaćuje komunalne doprinose i komunalnu naknadu, ubire zakupninu od svoje imovine i spomeničku rentu. Ovo je dokaz da su gradonačelnik Bandić i njegova uprava loši upravitelji Gradom i njegovom imovinom, da svojim neznanjem i/ili višegodišnjim nemarom rade financijsku štetu Gradu Zagrebu.

Samo prošle godine gradonačelnik je donošenjem Zaključka o otpisu potraživanja ukupno otpisao 94 milijuna kuna za komunalne doprinose i 10,4 milijuna kuna za zakupnine. Dugovi za zakupnine i komunalni doprinos zastarijevaju nakon 3 godine, a od spomeničke rente nakon 5 godina.

Među najvećim dužnicima za komunalnu naknadu od aktivnih ističem Grad, tj. Holding koji je ujedno najveći dužnik, ili tvrtke gradonačelnikovih prijatelja: Gradski ured za imovinu i imovinsko-pravne poslove (21,1 milijun), Konzum (11,5 milijuna), Zagrebački velesajam (10,5 milijuna), Zagrebački holding (9,4 milijuna) pa Jadran film, tvrtku gradonačelnikova prijatelja Vinka Grubišića čiji dug iznosi 5,2 milijuna, a i prije osam godina je također bio na listi srama s dugom od 2,6 milijuna kuna. Listu završavaju Zagrebgradnja (3,1 milijun) i Tehnika s 2 milijuna kuna te Ministarstvo poljoprivrede s milijun kuna. Oni koji dug nikada neće platiti jer su danas neaktivni poslovni subjekti jesu: Dioki, Solidum, Kemoboja, Geotehnika itd.

Prijatelji koji su dužni dobivaju i nove poslove

Iz dokumentacije je vidljivo kako oni vlasnici tvrtki koji su prijatelji s gradonačelnikom Bandićem (javno se hvali tim prijateljstvima s vlasnicima građevinskih tvrtki) bez obzira na višegodišnje dugove dobivaju nove poslove s Gradom, a najsvježiji je primjer tvrtka Pionir koja je dobila posao izgradnje Sljemenske žičare, a dio je grupacije istog vlasnika u kojoj se nalazi tvrtka Munis koja Gradu godinama za komunalni doprinos duguje 13 milijuna kuna, a prvi dug datira iz 2012. Prema Odluci o komunalnim doprinosima stoji da onaj tko komunalni doprinos nije platio za prethodnu građevinu, ne može početi graditi novu građevinu. A kako onda tvrtka Munis dobiva nove dozvole i tako već 10 puta, a ostaje dužna za sve ranije izvedene projekte? Iz ovih podataka proizlazi da su neki u povlaštenom položaju jer ne moraju platiti dugove niti im se naplaćuju!

Za zakup poslovnih prostora najveće dugove imaju Ministarstvo financija sa 6,8 milijuna kuna, Benz s 2,2 milijuna kuna, Mundo Umg Street Food s 1,5 milijuna kuna, a ističem i Anić Holding koji je za prostor na Jelačić placu dužan ukupno 1,2 milijuna kuna, a 2010. je dug iznosio 1,8 milijuna kuna. Kako su s obzirom na dug dobili novi ugovor za najam prostora, bit će zanimljivo saznati.

Gradu su ostali dužni i članovi obitelji prvog predsjednika Franje Tuđmana koji su iza Domovine holdinga ostavili ukupni dug od 678 tisuća kuna.

Stvorena u Gradu nelojalna konkurencija

Svi građani i poduzetnici trebali bi biti jednaki u odnosu s Gradom. Nenaplatom dijela troškova nekima, u Gradu je stvorena nelojalna konkurencija.

Izostanak redovne naplate dugovanja stvara izravnu štetu za gradski proračun, zlouporaba je propisa pa tako i izravna šteta korisnicima proračuna, ali i svima onima koji svoje obveze uredno izvršavaju. Zbog toga možda neće biti sredstava, ili bi ih moglo biti manje, za održavanje javne rasvjete, nerazvrstanih cesta, čišćenje i održavanje javnih površina, groblja, krematorija… a to su proračunske stavke o kojima izravno ovisi punjenje proračuna s pozicije komunalnih naknada.

Kada usporedimo navedene iznose duga s iznosima istih stavki u proračunu za 2019., predviđeni su prihodi od komunalnih doprinosa i naknada u iznosu od 890 milijuna kuna, a prihodi od zakupa i iznajmljivanja imovine u iznosu od 502 milijuna kuna. Dakle, ukupni dugovi usporedivi su s godišnjim očekivanim prihodima po ovim stavkama.

Građani mogu lako osjetiti učinkovitost naplate putem ovrhe već nekoliko mjeseci nakon neplaćanja nekog računa Zagrebačkom holdingu ili trgovačkim društvima u vlasništvu Grada. A zašto je ukupno gledano onda naplata tako loša? Grad ima golem broj pravnika, a unajmljuje i vanjske odvjetničke tvrtke za čije usluge u prosjeku godišnje izdvaja 9 milijuna kuna! A kako su im se onda stvorili dugovi u iznosima od nekoliko stotina milijuna kuna prema pravnim osobama? Iz podataka se jasno iščitava da neke tvrtke dugove ne plaćaju godinama, da im dugovi čak i rastu, a tvrtke su aktivne.

Učinkovitijim punjenjem blagajne stvorio bi se prostor za smanjenje prireza ili za nove investicije koje bi poboljšale kvalitetu života u Zagrebu. Za ovaj iznos mogu se izgraditi Jarunski most i još 20 objekata za sustav obrazovanja i kulture. Ali nažalost, sredstva nisu naplaćena i očito je da se dobar dio nikada i neće naplatiti. Za to tražim odgovore i odgovornost!

[fb_pe url=”https://www.facebook.com/PetekRenato/posts/381761992373194″ bottom=”30″]