ZAŠTO JE TAKO: Hrana sve skuplja, Hrvati sve siromašniji, Hrvatska na neslavnoj ljestvici

Što više neka zemlja izdvaja za hranu iz prosječne plaće, to je znak slabijeg ekonomskog stanja, a Hrvatska se po tom pokazatelju nalazi visoko na neslavnoj ljestvici.

Troškovi za hranu rastu iz godine u godinu – u 2022. prosječna potrošnja po kućanstvu iznosila je 110.446 kuna, dok je 2019. godine bila 93.522 kune.

Na hranu i bezalkoholna pića 2019. godine trošili smo 24.538 kuna, što je činilo 26,2% ukupne potrošnje kućanstva. U 2022. taj se udio povećao na 27%. Usporedbom s anketom iz 2017., prosječna potrošnja kućanstva 2019. povećana je za gotovo 11.000 kuna ili 13,3%.

Podaci za 2022. pokazuju da je u toj pandemijskoj godini bilo potrebno 18% više novca mjesečno za iste proizvode i usluge u odnosu na 2019. godinu. Hrvati tako svake godine izdvajaju sve veći dio plaće za hranu.

Unatoč raznim statističkim podacima koje iznose političari, građani na vlastitoj koži osjećaju stvarnost kad uđu u trgovine i vide što mogu ili ne mogu kupiti s ograničenim prihodima. Tvrdnja da “nikad nismo živjeli bolje” odgovara samo onima koji podatke interpretiraju kako im odgovara. Plaće su rasle, ali su rasle i cijene.

Porezna reforma, pompozno najavljena, donijet će povećanje od samo 10 do 15 eura, pri čemu će najviše profitirati oni koji ionako već imaju visoka primanja. Umirovljenici su ponovno dobili samo mrvice, zbog čega je najavljen novi prosvjed.

Ekonomski analitičar Damir Novotny komentirao je za Dnevnik.hr visoke cijene u Hrvatskoj, uspoređujući ih sa Slovenijom. Upozorava da Slovenija ima niže cijene hrane zahvaljujući nižim porezima i jednostavnijoj logistici. Cijene se formiraju prema ponudi i potražnji, a ne dekretom. Jedan od razloga za visoke cijene u Hrvatskoj leži u činjenici da trgovački lanci često imaju iste cijene u Dubrovniku i Osijeku, zbog čega moraju pokriti visoke logističke troškove, što Slovenija nema.

Drugi problem je nedostatak domaće proizvodnje hrane. Hrvatska ne proizvodi dovoljno hrane za svoje turiste, osim u nekoliko kategorija poput pšenice i jaja. Uvozimo velike količine voća i povrća, što dodatno povećava troškove.

Osim logističkih troškova, visoki porezi na hranu doprinose visokim cijenama. U Sloveniji, Austriji i Italiji porez na hranu iznosi između 7% i 9%, dok je u Hrvatskoj taj porez znatno viši, uz dodatne trošarine.

Novotny napominje da u Hrvatskoj nema monopola trgovačkih lanaca, jer poslujemo na slobodnom tržištu. Jedan od razloga za visoke cijene je i sklonost Hrvata skupoj potrošnji. Na Mediteranu ne postoji zemlja koja toliko troši na skupe prehrambene proizvode, poput vina, pršuta i maslinovog ulja. Oko 30% ekonomskih aktivnosti u Hrvatskoj odvija se u sivoj zoni, što također doprinosi rastu cijena.

4o