ZAKON O HRVATSKOM JEZIKU: Nije jezična policija, nema kazni – tvrdi Fuchs
Do kraja godine Hrvatska bi trebala dobiti novi Zakon o hrvatskom jeziku kojim se utvrđuju osnovna pravila o službenoj i javnoj uporabi hrvatskog jezika.
Izvor: Media servis
Nacrt Zakona je predstavljen i upućen u javno savjetovanje, trebao bi osigurati razvoj jezika u korak s vremenom i društvenim okolnostima, a iako se spekuliralo da bi on mogao donijeti i kazne, njih neće biti.
”Svrha Zakona o hrvatskom jeziku jest zaštita identiteta hrvatskog naroda preko jezika, jer jezik je materijalno, odnosno nematerijalno dobro i zaista ima obilježje identiteta i obilježava pripadnost nekog naroda”, naveo je ministar obrazovanja Radovan Fuchs.
”Potiče uporaba svih idioma hrvatskog jezika, svih funkcionalnih stilova hrvatskog standarnog jezika i hrvatskih povijesnih pisama. Zakonom se ne ograničava sloboda književnog, umjetničkog izražavanja niti se u bilo kojem obliku ograničava privatna komunikacija. Zakonom se ne ograničava primjena Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina niti Zakona o uporabi jezika”.
Kada je u pitanju komunikacija u javnom prostoru, Zakon bi trebao donijeti sljedeće: ”Javne obavijesti i promidžbene poruke u govornom, pisanom, tiskanom, rukopisnom ili elektroničkom obliku donose se na hrvatskom jeziku. Višejezične javne obavijesti i promidžbene poruke, uključujući sadržaje prometnih i turističkih znakova, ispisuju se prvo na hrvatskom jeziku, a zatim na drugim jezicima”.
Ukoliko se hrvatski državljani žele obratiti nekoj od europskih institucija, to također mogu učiniti na materinskom jeziku. ”Hrvatski državljani imaju pravo na hrvatskom jeziku podnositi peticije Europskom parlamentu i predstavke Europskom ombudsmanu. Imaju pravo obraćati se ustanovama i savjetodavnim tijelima EU na hrvatskom jeziku i na hrvatskom jeziku dobivati odgovor”.
Neke od novina su i to što bi u javnopravnim institucijama RH svi propisi trebali biti napisani na hrvatskom jeziku. Ujedno, one javne institucije koje nemaju zaposlene lektore, sada ih moraju zaposliti. Pridržavanje hrvatskoga jezika propisano je u obrazovanju, nastava mora biti na hrvatskom jeziku, osim u onim školama koje su po propisima na nekom drugom jeziku. Kako bi se među mladim generacijama proširila uporaba standardnog jezika, u osnovnim i srednjim školama povećana je satnica hrvatskog jezika za jedan sat tjedno. Najveća novost je zapravo uvođenje Vijeća za hrvatski jezik koji će imenovati Vlada i koje će se brinuti o provedbi ovoga Zakona. Iako je u medijskom prostoru kolala teza o potencijalnim kaznama, Fuchs ju je odbacio.
”Zakon nije jezična policija, ne propisuje jezičnu normu, Zakon ne sadrži prekršajne odredbe, nema kazni, nije represivan, Zakon nije puristički, naprotiv, to je Zakon koji treba osigurati razvoj hrvatskog jezika u korak s vremenom i svim društvenim okolnostima i pri tome učiniti ono što je temeljna intencija, a to je zaštita i razvoj hrvatskoj jezika”.
Da penalizacija i nametanje normi nisu namjera ovog Zakona, potvrdila je i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.
”Mi se nadamo da će ovaj zakonski tekst kad bude usvojen biti svima nama poticaj da nastavimo razvijati jezik, pratiti kako se razvijaju drugi jezici, usklađivati nazivlje i termine s razvojem znanosti, društva”.
A svi oni koji smatraju da mogu doprinijeti kako bi ovaj zakonski tekst bio još bolji, mogu se uključiti u javnu raspravu koja će trajati 30 dana. Nakon toga Zakon se upućuje u daljnju proceduru, slijedi usvajanje na Vladi te naposljetku donošenje u Hrvatskom saboru koje se očekuje do kraja ove godine.
