ZAGREB BEZ OBNOVE: Neodgovornost i sramota- uoči druge godišnjice od potresa i dalje obećanja

Uskoro će dvije godine otkako je Zagreb pogodio razoran potres, a nula stambenih zgrada je obnovljeno. Dio zgrada je dobio novo ruho, ali samo zato što su ih stanari sami obnovili.

Izvor: Media servis

Od tog 22. ožujka 2020. do danas puna su usta obnove, brže i efikasnije, ali se nadležni i ograđuju da će trajati godinama. Za sada su prošle gotovo dvije godine, da nije ni krenula, dok je u međuvremenu zatreslo i Baniju, što je dodatno oštetilo već oštećeni Zagreb u kojem je danas glavna vijest da je konačno krenulo rušenje u potresu uništene zgrade na križanju Đorđićeve i Petrinjske. Iz Grada su javili da će taj dio centra za promet biti zatvoren do sutra u 20 sati.

U utorak će biti točno dvije godine otkako je Zagrepčane probudio i šokirao razoran potres jačine 5,5 po Richteru u 6:24 sata. Nakon šoka…

Uzbuna sa svih strana, a sve to dok smo bili u lockdovnu zbog pandemije koronavirusa i dok su nam za napuštanje županija trebale propusnice. I dok smo do tog trenutka slušali – ‘Ostanite doma‘, uslijedili su suprotni savjeti. Prvo od tadašnjeg pročelnika Ureda za upravljanje hitnim situacijama Pavla Kalinića koji se javio za HRT:‘‘Ne ulazite u kuće, ostanite vani. Trčimo od bolnice do bolnice. Nemojte se bojati pobrinut ćemo se o svima vama. Pomozite svojim susjedima. Pomozite starijim ljudima‘‘.

Ustao je državni vrh, sve nadležne službe, vojska je izašla na ulice, kao i stotine tisuća građana koji su zanemarili razmak od dva metra i zbili se jedni uz druge u strahu na hladnoći. Širila se panika da će uslijediti još niz jačih potresa, stoga je predsjednik Zoran Milanović uputio poruku građanima:

‘‘Slušajte vijesti i informacije od nadležnih, a to je u ovom trenutku prije svega potpredsjednik Vlade i Stožer Civilne zaštite. Sve drugo što slušate u javnosti možete zanemariti.”

Izvor: Muzej za umjetnost i obrt

Nakon nekoliko sati tadašnji prvi čovjek Grada Zagreba Milan Bandić umirivao je stanovnike uzdrmane metropole:

“Oko 80 posto Zagrepčana stanuje u objektima koji imaju armiranu betonsku konstrukciju. Ja ih molim i preuzimam odgovornost da se ljudi vraćaju u svoje domove‘‘.

Jer je strah od pandemije bio na vrhuncu. Nažalost posljedica potres je bio i jedan ugašeni život 15-godišnje djevojčice, a materijalna šteta je vidljiva po Zagrebu i danas. Baš kao i crvene naljepnice kojih se nagomilalo još i više nakon još razornijeg potresa u Petrinji. Počeli su se kovati planovi o obnovi, stigao je i novac iz EU-a, stigao u međuvremenu i produžetak roka za povlačenje sredstava, a cijelo to vrijeme smo slušali od nadležnih i premijera Andreja Plenkovića:

“Treba ići brže. To sam rekao više šuta. Ako ima jedna tema oko koje mislim da možemo biti bolji onda je to ta i to ćemo učiniti.”

Iako mu se prognozirao pad zbog neprovođenja obnove, Darko Horvat je Ministarstvo graditeljstva napustio zbog uhićenja u drugoj aferi, a dok je još bio nadležan za obnovu ovako je odgovarao na kritike:

“Nisu to kritike. Ja ne razgovaram i ne čujem samo kritiku-požurite i budite brži. Ja cijelo vrijeme odgovaram na takvu kritiku.Želimo biti kvalitetni.”

Dani prolaze, mijenjaju se ministarske fotelje, ravnatelj Fonda za obnovu, Zakon o obnovi i gradska vlast, a obećanja ostaju i dalje ista, no samo obećanja. Novi ministar graditeljstva Ivan Paladina:

“Moj jedini cilj je obnova i unapređenje svih djelatnosti u djelokrugu djelatnosti minstarstva, ali prije svega obnova. Duboko me motivira činjenica da rezultati koje se od mene očekuju za mnoge naše sugrađane doslovno znače krov nad glavom.”

Gotovo dvije godine nakon, Zagreb se s konkretnom obnovom može pohvaliti tek za škole ili kulturne objekte, ostalo su rušenja objekata, među njima i uklanjanje simbola zagrebačkog potresa – uništene zgrada na križanju Petrinjske i Đorđoćeve ulice. Dok mi i dalje slušamo, primjerice od zamjenika zagrebačkog gradonačelnika Luke Korlaeta:

“Naravno da nisam zadovoljan, isto kao što ni vi niste zadovoljni. Mogu vas možda utješiti na način da je trebalo obaviti puno nevidljivih predradnji. To su sve dugi administrativni postupci koji se po zakonu moraju obaviti, i sada su oni obavljeni. Već u ožujku i travnju ćemo vidjeti fizičku obnovu na djelu.”

Tko, gdje i kada nadležan bio, onima koji su ostali bez sigurnosti i krova nad glavom nije bitno, ali im je od životne važnosti da obećanja napokon prijeđu u djela.