ZAGREB AUTO SHOW: Hrvatske jurilice na struju ovogodišnji su svjetski hit

5. travnja 2016.5. travnja 2016. M P dina tomšić, rimac automobili, zagreb auto show, zagrebački velesajam

U šest dana sajmovanja publici će se glamurozno predstaviti 200 izlagača, a održat će se i 27 hrvatskih premijera, te tri svjetske vicepremijere.

Piše: Branimir Fagač

Međunarodni salon automobila, motocikala, gospodarskih vozila i prateće industrije, Zagreb Auto Show, nakon osam godina stanke vraća se na Zagrebački velesajam, a održat će se od 5. do 10. travnja. Tijekom šest dana trajanja manifestacije predstavit će se 200 izlagača, a u službi priredbe bit će sav raspoloživi paviljonski (14 paviljona) i otvoreni prostor koji se proteže na 70.000 četvornih metara, a koji se detaljno preuredio – nova sanitarna oprema, hodne staze, sanirani podovi, obnovljena bravarija, asfaltirane prometnice.

“Na velesajmu će se predstaviti 31 marka automobila, 22 marke gospodarskih vozila, 13 marki autobusa i šest marki motocikla. Želimo zaista napraviti show bogat dinamičnim i interaktivnim programom”, rekla je Dina Tomšić, voditeljica Zagrebačkog velesajma.

Na ovogodišnjem Zagreb Auto Showu, održat će se 27 hrvatskih premijera i tri svjetske vicepremijere te će svi posjetitelji moći vidjeti jedan potpuno novi koncept.

Organizatori manifestacije, Grad Zagreb, Zagrebački holding, Turistička zajednica grada Zagreba i Zagrebački velesajam, iznimno su ponosni što će se posjetiteljima predstaviti i dva hrvatska proizvođača električnih vozila i motocikla – Rimac automobili i Dok-Ing.

“Ovo je zaista velika stvar za sve nas, ali i za grad Zagreb i prvi projekt voditeljice Tomšić od kada je na kormilu Zagrebačkog velesajma”, rekao je gradonačelnik Milan Bandić.

Osim hrvatskih proizvođača, na showu će izlagati marke Renault, Nissan, Citroёn, DS, Peugeot, Mitsubishi, Brabus, Honda, Mercedes, Toyota, Opel, Ford, Bentley, BMW, Mazda, Subaru, Suzuki i mnogi drugi.

KAKO SE NEKADA VOZILO ZAGREBOM

Početkom prošlog stoljeća Zagreb je imao samo 60.000 duša, koje su, dakako, živjele mnogo mirnije nego današnji građani hrvatske metropole. Može se samo zamisliti kakvu je pomutnju među purgerima prouzročila pojava kola bez konja – prvi automobil.

Ferdinandova limuzina

Prvi je automobil u Hrvatsku dovezao još 1898. godine grof Marko Bombelles, a 1901. godine poznati trgovac Ferdinand Budicki prvi se u svom automobilu marke “Opel” provozao Zagrebom. O tom se automobilu zna jedino to da je kupljen početkom mjeseca travnja spomenute godine u bečkoj firmi “Opel i Beyschlag”, Kanovagasse 5, za “samo” 4000 kruna, da je 1899. godine na Berlinskoj izložbi kao najljepši nagrađen prvom nagradom, te da “juri” brzinom od 30 km na sat. Nekoliko godina kasnije među vlasnicima automobila sve je više poznatih purgera. Dok se gradom u svojim novim “limuzinama” vozeći šepure imućni trgovci, bankari, industrijalci, visoki vladini činovnici, gradonačelnici i poneki novinar, na gradskoj periferiji automobil je rijedak gost: viđen je samo kako klopoče na putu za Maksimir, ili dok se “uspinje” na Sljeme.

Prvi put se automobil obreo na Sljemenu 1904. godine, a vozio ga je tko drugi do Ferdo Budicky koji, ulazeći još jednom u povijest zagrebačkog automobilizma, 1906. godine u hotelu Royal osniva “Prvi Hrvatski automobilni klub”, s prvim predsjednikom – grofom Rudolfom Erdödyjem. Nadalje, 1910. godine zagrebački je magistrat odlučio da, upravo zbog nezgoda i prometnih nesreća, vozači moraju polagati ispit pred posebnom gradskom komisijom, a 1911. godine Budicky uvodi u Zagrebu prva tri taksija i organizira autobusnu vožnju od Pivovare u Ilici do Maksimira, i od Zagreba do Zeline.

Indianapolis u Zagrebu

U Zagrebu je, 8. rujna 1912. godine osam natjecatelja čekalo znak za početak prve automobilske utrke u Hrvatskoj. Start je bio u Črnomercu, a vozilo se preko Podsuseda, Bistre, Lepoglave, Varaždina i Zeline do Zagreba. Ukupno 177 kilometara trebalo je priječi u dvije etape, uz ograničenje brzine u naseljenim mjestima od 25 km/h. Pobjednik je utrke bio Vjekoslav Heinzel, kasniji dugogodišnji gradonačelnik grada Zagreba, vozeći automobil marke “Opel”. Veliki je odjek te utrke znatno pridonio razvoju automobilizma u nas, ali i njegovoj popularizaciji, pa je slijedom tih događanja 1914. godine u Zagrebu izašao prvi broj “Hrvatskog automobilskog lista”, a 1924. godine održan je prvi “autosalon” na Zagrebačkom zboru.

Uskoro se u gradu Zagrebu na velikoj i svjetski poznatoj izložbi automobila, okupila i značajna automobilska elita. Tako se od 1926. godine pa sve do početka Drugog svjetskog rata automobilski sajam redovito održavao svakog proljeća. Nakon rata priređena je u sklopu Zagrebačkog velesajma izložba automobilske i prateće industrije, a godine 1952. predstavila su se 44 izlagača iz 9 zemalja. Potkraj pedesetih godina tadašnje vlasti čine veliki pritisak na Zagrebački velesajam da se bezuvjetno odrekne izlaganja u korist Beogradskog sajma. Tako je gotovo pod prisilom odlučeno da od 1961. godine jedino Beogradski sajam ima pravo izlagati automobile. Bio je to kraj “vožnje kroz stoljeća” zagrebačkih i ostalih hrvatskih automobilista, koji su automobil i sve što ide s tim, prvi donijeli, odnosno, dovezli u ovaj dio Europe.