ZABRANA RADA NEDJELJOM: Tko su sve gubitnici – kvartovski dućani najavljuju propast

Uz zabranu rada trgovina nedjeljom, s izuzetkom 16 nedjelja godišnje koje trgovac sam bira, Vlada planira propisati i da radno vrijeme prodajnih objekata može biti najviše 90 sati tjedno.

U tjednu kad rade i nedjeljom, trgovine će moći biti otvorene 105 sati, predlaže to Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja koje je za vikend u javno savjetovanje pustilo prijedlog izmjena Zakona o trgovini, piše Novi list.

To znači da će trgovine moći biti otvorene po 15 sati dnevno pa će oni koji počinju raditi u osam sati ujutro moći biti otvoreni do 23 sata, a ako netko otvara dućan u devet ujutro, može biti otvoren do ponoći.

U prijedlogu se ne navodi kad bi stupio na snagu, nego tek da će to biti tjedan dana od objave u Narodnim novinama.

Zakonski prijedlog, koji je treći pokušaj Vlade Andreja Plenkovića da zatvori trgovine nedjeljom, nema nekih velikih novosti u odnosu na ranije prijedloge.

Zakon se naslanja na prijedlog koji je lani u srpnju u javno savjetovanje uputilo isto Ministarstvo dok je na njegovom čelu bio Tomislav Ćorić.

Uz male preinake, dodani su i nešto noviji podaci o prometu u djelatnosti trgovine na koje se Ministarstvo poziva kad je u pitanju šteta koju bi trgovina mogla pretrpjeti jer će izgubiti 34 radna dana u godini.

Brojni izuzeci

Zabrana rada nedjeljom i dalje ima i brojne izuzetke i to, kako objašnjava Ministarstvo, zbog potrebe opskrbe stanovništva, kontinuiranog obavljanja javnih usluga, ali i rada onih objekata koji uobičajeno rade nedjeljom i blagdanima zbog specifičnosti potreba potrošača.

Tako će svaku nedjelju od sedam do 13 sati moći raditi pekarnice i kiosci za distribuciju tiska. Bez ograničenja radnog vremena nedjeljom mogu biti otvorena prodajna mjesta koja se nalaze unutar ili su dio cjeline željezničkih i autobusnih kolodvora, zračnih i trajektnih luka, luka unutarnje plovidbe, brodova, zrakoplova i trajekata za prijevoz osoba i vozila.

Zabrana rada nedjeljom ne odnosi se ni na trgovine unutar benzinskih postaja, bolnica, hotela, prostora kulturnih i vjerskih ustanova, iako su baš vjerske zajednice te koje su se proteklih godina najviše zalagale za zabranu rada nedjeljom.

Nedjelja će biti radni dan i za trgovine koje se nalaze u sklopu muzeja, centara za posjetitelje odnosno interpretacijskih centara, nautičkih marina, kampova, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te proglašenih zaštićenih područja prirode u skladu s posebnim propisima.

Upravo je i kod prijašnjih nacrta zakonskih izmjena veliki broj izuzetaka izazivao najveće primjedbe trgovaca koji su isticali da su se, primjerice, benzinske crpke već pretvorile u prodavaonice mješovite robe u kojima se može kupiti i kruh i mlijeko, te da će se to još više događati nakon zabrane rada nedjeljom.

Zabrane rada nedjeljom neće biti ni kod otkupa primarnih poljoprivrednih proizvoda, prodaje vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama na malo i veliko.

Izuzetak je i prodaja na sajmovima i javnim manifestacijama te prodaja putem automata i prodaja na daljinu, odnosno internetom.

Izvor: Free-images.com

Realna potrošnja

Zakonom će se, vjeruju u Ministarstvu, ispraviti dosadašnja praksa prema kojoj je trgovina postala iznimka od općeg pravila o tjednom odmoru, za što se ne nalazi nužno opravdanje.

Navodi se da ekonomska znanost ukazuje na to da na potrošnju utječu osnovni čimbenici kao što su dohodak potrošača, cijene roba i usluga i ukus potrošača, te da se radno vrijeme trgovina nikada nije pojavilo kao čimbenik koji bi mogao utjecati na osobnu potrošnju.

“Realna potrošnja je stabilna funkcija realnog raspoloživog dohotka. Pojedinci temelje svoju potrošnju na dohotku te je stoga privid da se gospodarska aktivnost povećava produljenjem radnog vremena”, zaključuju u Ministarstvu.

Navode i podatke o potrošnji, uključujući i prošlu godinu po kojima je u razdoblju od 2018. do kraja 2021. godine promet u trgovini nedjeljom bio najmanji, i da se udio u tjednom prometu kretao od 7,89 do 9,50 posto.

Lani je u prosjeku promet u trgovini nedjeljom bio oko 9,44 milijarde kuna i činio je 8,79 posto tjednog prosjeka.

Situacija je nešto drukčija kad su u pitanju veliki trgovački centri koji najveći tjedni promet ostvaruju subotom (od 19,72 posto do 22,15 posto), dok je na drugom mjestu nedjelja s udjelom u tjednom prometu od 15,01 do 17,77 posto.

Kvartovski dućani najavljuju zatvaranje

Kao i svaki put dosad, zakon je već izazvao reakcije pa su u javno savjetovanje već uključili pojedini obiteljski obrti koji upozoravaju na to da će primjena ovakvog zakona značiti gašenje jer, kako navode iz obrta Marija, oni rade nedjeljom zato što moraju kako bi opstali, a ne zato što žele.

“Male kvartovske trgovine i obiteljski obrti bit će kolateralne žrtve takvog zakona, ono što nisu uništili veliki strani trgovački lanci, sada će ovaj zakon. Ujedno imam i pitanje. Zašto se uporno brani rad samo jednom sektoru, kad znamo da dugi niz sektora može raditi, primjerice ugostiteljstvo, prehrambena industrija…”, navode iz obrta Marija.

Građani upozoravaju Vladu da će sezonska politika, jer će sad i trgovina pratiti turizam, rezultirati daljnjim demografskim padom i iseljavanjem te smanjenjem gospodarskog rasta.

Dodaju i da će dio radnika u trgovini ostati bez posla zbog neradnih nedjelja, a onih 16 nedjelja u godini će kod velikog dijela trgovaca morati odrađivati radnici kroz prekovremene sate jer je besmisleno i zakonski komplicirano zapošljavati radnika za razdoblje od mjesec dana ili će se zapošljavati sezonski i agencijski radnici iz trećih zemalja kao što je to sada slučaj u turizmu.