VULKANI SE BUDE: Koliko prijete čovječanstvu- neke prognoze zastrašuju

Vulkani opet ne miruju -162.000 ljudi evakuirano je zbog erupcije vulkana na Filipinima, Vlasti su naredile evakuaciju u mjestima unutar 14 kilometara udaljenosti od vulkana Taal, smještenog usred jezera u pokrajini Batangas.

Vulkan se nalazi 66 kilometara južno od filipinske prijestolnice Manile. Vulkan Taal drugi je najaktivniji vulkan na Filipinima te je erumpirao 33 puta od 1572.

Doista vrijedi vječno ona stara poslovica kako su u strahu velike oči. Naime, čovjeka mora nešto lupiti po glavi da bi se stresao i počeo trezveno razmišljati o onome što ga je snašlo i što bi ga još moglo snaći. A k tome ide i podatak kako je između 1600. i 2017. godine oko 278.880 ljudi diljem svijeta smrtno stradalo od posljedica erupcija vulkana, uključujući nestašicu hrane i pojavu cunamija.

U posljednjih tridesetak godina smrtnost je opala, ali ne zato što smo obuzdali vulkane, već su se erupcije događale daleko od naseljenih mjesta. Dovoljno da se svijet ozbiljno pita – mogu li i koliko vulkani uzdrmati čovječanstvo i jesu li baš oni ti koji mogu izazvati pravu apokalipsu? Definitivno, mnogi se svjetski vulkani bude i ozbiljno prijete. A kako bi se možda dijelom ublažio strah, znanstvenici su pokušali dati odgovore na pitanja poput – gdje su moguće najveće erupcije i poprišta prave kataklizme? Uz koje je to vulkane život prava lutrija?

Koji su vulkani u svijetu najopasniji prema broju mogućih žrtava i materijalnim štetama koje bi prouzročili? Mogu li se erupcije, kako i s kolikom sigurnošću predvidjeti? I koliko je znanost odgovorila na pitanja mogućeg gašenja vulkana i njihova obuzdavanja?

Prijetnje iz susjedstva

Znanstvenici su se u svojim istraživanjima posebno usredotočili na najveću vulkansku katastrofu, koja je bila rezultat stravične erupcije vulkana Krakatau, pravog smrtonosnog diva iz Indonezije, koji je erumpirao 1883. godine i prouzročio neopisive teškoće stanovnicima u blizini. Erupcija je odnijela čak oko 36.000 ljudskih života, posebno zato što se goruća čađa širila i ugrozila dišne sustave ljudi u blizini. Bila je to i najglasnija erupcija ikad. Čuli su je čak pet dana kako cirkulira zemljom, prvo kao zviždanje, a kasnije kao šum.

Zbog blizine neki su pripadnici britanske mornarice izgubili živote zbog puknuća bubnjića i prevelikog pritiska unutar glave. Bilo je tada i pitanja, kao i danas, kažnjava li nas Bog. Poznato je kako riječ vulkan vuče korijen od rimskog Boga vatre – Vulcana. Znanstvenici će pak reći kako čak svaki dvadeseti čovjek planeta živi u zoni koja je blizu aktivnog vulkana. Ili još zornije, oko 350 milijuna ljudi živi u zonama koje su zapravo zabranjene za bilo kakvo naseljavanje ili su pod nekim upozorenjem, gdje opasnost od erupcije nikad ne prestaje. Velika opasnost prijeti iz našeg susjedstva, iz Italije.

Foto: Pexels.com

Geolozi i drugi stručnjaci utvrdili su moguće ljudske žrtve i ekonomske štete. Etna bi tako smrću zaprijetila 71.000 Sicilijanaca sa štetom od 2,7 milijardi dolara. Na prostoru vulkana Campi Flegrei živi pola milijuna ljudi, a u krugu od 30 kilometara još tri milijuna i mnogi bi bili ugroženi, a šteta se procjenjuje na osam milijardi. A kad bi Vezuv erumpirao punom snagom, u smrtnoj bi opasnosti bilo 1,7 milijuna ljudi, a štete se mjere s oko 66 milijardi dolara.

Supervulkani prijete krajem civilizacije

Naš poznati geolog, prof. dr. sc. Tihomir Marjanac, tvrdi kako nakon eksplozije Vezuva u Napulju i u krugu od 100 kilometara ne bi preživio nitko, a socioekonomske posljedice osjetio bi cijeli kontinent. Srećom, u Hrvatskoj nemamo živih vulkana, ali je jedan veliki mrtvi u blizini Zagreba, star oko 20 milijuna godina, koji je pokrivao velik dio Hrvatskog zagorja i bio je visok oko 3500 metara.

Straha nema, ali geolozi imaju jednu zloguku poslovicu: “Ako se nešto jednom dogodilo u geološkoj povijesti, može se i ponoviti, pitanje je samo kada.” Svijet je tako silno zabrinula procjena stručnjaka NASA-e kako je jedna od najvećih prijetnji čovječanstvu supervulkan, koji bi svojom snagom mogao prouzročiti i kraj ljudske civilizacije.

Jedan takav je ispod Nacionalnog parka Yellowstone gdje postoji golemi rezervoar magme, s potencijalom da uništi čovječanstvo. Znanstvenici kažu kako približno svakih 100.000 godina eksplodira neki supervulkan.

Što može čovjek?

Kad bi erumpirao Yellowstone, došlo bi do opće gladi u svijetu i tzv. vulkanske zime. UN-ove prognoze zastrašuju, jer bi nas takva erupcija mogla ostaviti s rezervama hrane za samo 74 dana! A da mira nema svjedoči podatak kako Yelowstone eksplodira svakih 600.000 godina, a otprilike baš je toliko prošlo od njegove posljednje eksplozije. I što može čovjek?

Ne mnogo, jer ući u svijet vulkana nije lako. Ipak, znanstvenici se slažu da se vrhovi vulkana urušavaju, tvoreći kilometarska udubljenja zvana kaldere, koje su vrlo opasne i odgovorne za neke od najstrašnijih erupcija.U najnovijoj studiji osmislili su kako točno utvrditi gdje se na površini vulkana ili u vulkanskim poljima kaldere mogu pojaviti erupcije.

Vjeruju kako taj model može pomoći u predviđanju budućih erupcija. Zna se i da magma čini većinu plašta našeg planeta i da kad krene prema površini nastaje erupcija vulkana. Magma voli ići linijom manjeg otpora, pa znanstvenici nastoje otkriti kojim točno putem ide. Otkriju li to, mogli bi i predvidjeti gdje će točno izbiti na površinu.