VUČEMILOVIĆ UPOZORAVA: Raste vršnjačko nasilje putem društvenih mreža
Na inicijativu Odbora za obitelj, mlade i sport, Hrvatski sabor je 17. veljače 2017. donio Odluku o obilježavanju Nacionalnog dana borbe protiv vršnjačkog nasilja zadnje srijede u veljači.
Prigodom tog dana koji je na međunarodnoj razini poznati i kao Dan ružičastih majica, predsjednica saborskog Odbora za obitelj, mlade i sport Vesna Vučemilović u Saboru je skrenula pozornost javnosti na vršnjačko nasilje.
Prenosimo priopćenje.
“Obilježavanje Dana ružičastih majica započelo je u Kanadi u znak podrške dječaku koji je trpio vršnjačko nasilje u školi, jer je bio odjeven u ružičastu majicu koja je simbolizirala njegovu potporu teško bolesnoj majci. Ružičaste majice, koje su solidarno s dječakom nosili njegovi školski kolege, postale su tako prepoznatljivim simbolom inicijative, a kasnije, međunarodno prepoznate obljetnice.
Nasiljem među djecom i mladima smatra se namjerno uzrokovani fizički napad u bilo kojem obliku te psihičko i emocionalno nasilje prouzročeno opetovanim ili trajnim negativnim postupcima od strane jednog djeteta ili više djece. Negativni postupci su, primjerice, ogovaranje, nazivanje pogrdnim imenima, ismijavanje, zastrašivanje, izrugivanje, namjerno zanemarivanje i isključivanje djeteta iz skupine kojoj pripada, širenje glasina, oduzimanje stvari ili novca, uništavanje ili oštećivanje djetetovih stvari, ponižavanje, naređivanje ili zahtijevanje poslušnosti ili na drugi način dovođenje djeteta u podređeni položaj, kao i sva druga ponašanja počinjena od djeteta i mlade osobe (unutar kojih i spolno uznemiravanje i zlostavljanje) kojima se drugom djetetu namjerno nanosi fizička i duševna bol ili sramota, bilo u neposrednoj komunikaciji ili putem društvenih mreža i sredstava elektroničke komunikacije.
Prema podatcima Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike iz 2019., u Hrvatskoj je u toj godini zabilježeno 1.744 prijavljenih osoba, djece i mlađih punoljetnika kao počinitelja vršnjačkog nasilja, a od broja prijavljenih počinitelja bilo je 906 djece do 14 godina, 757 maloljetnika od 14 do 18 godina, te 81 mlađi punoljetnik od 18 do 21 godinu. Zabilježeno je 1.743 inicijalnih dojava. U najvećem broju vršnjačko nasilje su prijavljivale škole – 893 prijava, zatim policijske postaje – 619, zdravstvene ustanove – 52 prijave, roditelji – 100 prijava, a ostalih prijava bilo je 79. Iz ovih podataka je vidljivo kako vršnjačko nasilje u najvećem broju prijavljuju upravo škole, dok roditelji prijavljuju tek 6 posto od ukupnog broja zabilježenih prijava. Otežavajuća je i činjenica što velik dio roditelja nije u dovoljnoj mjeri informatički pismen te nije upoznat s aktivnostima svoje djece na društvenim mrežama. Od oblika vršnjačkog nasilja i dalje prevladavaju fizičko i verbalno nasilje ili kombinacija oba oblika, a sve češće se evidentira i nasilje putem SMS poruka, društvenih mreža i Interneta, seksualno uznemiravanje i dovođenje u opasnost, istaknula je Vučemilović.
Nasilje putem društvenih mreža je u porastu, posebice s obzirom na situaciju uzrokovanu posljedicama pandemije i nastave na daljinu te predstavlja izazov u daljem radu na smanjenju broja vršnjačkog nasilja. – Vršnjačko nasilje važno je na vrijeme prepoznati i pružiti pomoć i podršku djeci koja ga trpe. Isto tako je važna i prevencija i buđenje svijesti djece o toj temi te poticanje na pomoć jedni drugima. Brojni su učenici, djeca, mladi i njihovi učitelji, profesori pa i roditelji već osvijestili važnost prepoznavanja i prevencije ovoga problema, pa se svake godine u obilježavanje uključuje sve veći broj institucija, posebno onih u kojima djeca i mladi borave i provode svoje obvezne ili slobodne aktivnosti poput škola, sportskih klubova i drugih ustanova, zaključila je Vučemilović.”