VIZEK O LEX AGROKORU: Politika je pljunula na struku – bez državne intervencije sve bi se riješilo u 6 mjeseci

Maruška Vizek, ravnateljica Ekonomskog instituta u Zagrebu, gostovala je na N1 televiziji. Komentirala je stanje u Agrokoru i govorila o ortačkom kapitalizmu koji u Hrvatskoj postaje masovna pojava.

“Kada je propadao Ivica Todorić nije on bio jedini, on je bio utjelovljenje takvog tipa kapitalizma, ali on nije uspio niti se održao samostalno, bila je cijela menadžerija ljudi koja je pomogla da se dogodi što se dogodilo. Zbog toga je moj stav da, ako se država, koja je dio tog ortačkog kapitalizma, ide uplitati u taj proces u pokušaju da ga se sanira, onda je vrlo izvjesno da nam se to dogodi opet. Ne možete uzrok problema liječiti istim metodama. Ortački kapitalizam u hrvatskom društvu je izrazito raširen, a Afera Hotmail je paradigmatski primjer kako to u stvarnosti funkcionira. Ovako kada to vidite s neporecivim dokazima, onda je svima jasnije kako to u stvarnosti funkcionira”, kazala je Vizek za N1.

Maruška Vizek još je jednom potvrdila kako je uvjerena da je u slučaju Lex Agrokora politika pljunula na struku, a o tome je rekla:

“Nedavno sam napisala tekst na tu temu, to je moja teza, da je politika pljunula i pregazila struku. Ako ne slušate savjete ljudi u čije je obrazovanje društvo uložilo milijune kuna, od Jasnice Garašić do Petra Miladina, do mene, onda se postavlja pitanje zašto se ulaže novac ako se njihove sugestije i prijedlozi ne uvažavaju. Njih se ignoriralo, to je najveći problem kada je u pitanju odnos politike i struke. Pokušala sam sama promovirati stavove profesorice Garašić kroz svoje istupe jer sam prepoznala da je to eminentna stručnjakinja koja se bavi stečajnim pravom. Ako ćemo se oglušivati na njihova upozorenja… Nama na taj način politika poručuje da im akademska zajednica ni struka ne trebaju, jer kada nešto odluče, odluče se bez obzira na posljedice. Tek kad nagodba bude sklopljena počet će procesi svih onih koji smatraju da su njihova prava pogažena. Eventualne štete za porezne obveznike mogu biti enormne. S obzirom na postojanje mailova, posebno od profesora Miladina, mislim da postoji opravdana sumnja da tuže svi oni koji su nezadovoljni. Čini se da je proces u priličnoj mjeri kompromitiran i da akademska zajednica nije bila dovoljno glasna i, da je bilo više ljudi koji su se javili, ishod ove priče bi bio drugačiji i ne bi bilo ove političke nestabilnosti”.

Vizek smatra kako je rođački kapitalizam bio temelj i Lex Agrokora, pa kaže kako “treba ispitati što su institucije znale, što su mogle napraviti, a što su napravile. Mi to ne znamo, ne znamo je li Porezna uprava vršila nadzor nad Agrokorom, dobar dio institucija se skriva iza svoje autonomije i javnosti nisu pružene informacije na tu temu. Povjerenstvo koje je bilo osnovano je ugašeno nakon mjesec, dva i mi kao javnost nismo dobili priliku dobiti odgovore. Rođački kapitalizam uključuje političare, poduzetnike, čelnike javnih institucija, pa u konačnici i medije, nitko nije zaštićen od zaraze i svima se može dogoditi da budu uključeni u takve procese i mislim da je ovo idealan trenutak da raščistimo s takvim tipom procesa. Lex Agrokor je bio pokušaj da se ortačkim kapitalizmom sanira šteta koja je nastala iz prethodne faze ortačkog kapitalizma. Trebamo tek vidjeti što će biti, vrlo je sve još neizvjesno”.

Vizek smatra i kako je Vlada sada talac Agrokora, o čemu kaže: “Vlada jest, i ostat će, talac Lex Agrokora, sama je to proizvela, to nije nešto što je trebalo biti tako. Ja sam uvjerena da nije bilo te državne intervencije i da je Hrvatska jednom u svojoj povijesti odlučila prepustiti tržištu i originalnom vlasniku kompanije da riješi taj problem, da bi on vrlo vjerojatno bio riješen u roku 6 mjeseci, na bilo koji način. Ovako se uplitanjem države gdje vidimo kroz mailove koliko je pokušaja intervencija s različitih strana i interesnih skupina na to kome će što biti isplaćeno i kako će biti formirano samo govori i najbolje objašnjava zašto nismo u stanju na učinkovit način upravljati ekonomijom ove zemlje. Ne znamo koja je sudbina Konzuma, ne znamo ništa o samom restrukturiranju, a plaćamo brojne savjetnike, a ne znamo zašto”, objašnjava.