VIDEO: UZALUDNA TRKA – Tko je Hillary Clinton koja nije uspjela postati “gazdarica” Bijele kuće

Hillary Clinton mogla je postati prva predsjednica u povijesti SAD-a, ali je izgubila od Donalda Trumpa, reklo bi se neočekivano.

Rođena je 1947. godine u Chicagu. Zanimljivo da je već na pravnom fakultetu Sveučilišta Yale srela budućeg supruga Billa Clintona.

Tu je upoznala i svoju dugogodišnju mentoricu Marian Wright Edelman, koja je osnovala Dječji obrambeni fond – organizaciju koja lobira u korist djece. Zahvaljujući tom poznanstvu Clinton je u toj organizaciji radila kao odvjetnica. Bilo je to samo godinu dana nakon što je završila pravni fakultet 1973. godine.

Sudjelovala je i u posebnoj istrazi u svezi mogućeg opoziva američkog predsjednika Richarda Nixona – poznata afera Watergate.  Preselila se 1974. u Arkansas gdje je na tamošnjem sveučilištu predavala pravo.

Za Billa Clintona udala se godina dana kasnije, a imaju kći Chelsea. Clinton se potom specijalizirala za zaštitu autorskih prava i intelektualnog vlasništva radeći za tvrtku Rose do 1992. godine.

Brzo se afirmirala i u dva je navrata ušla na listu 100 najutjecajnijih američkih pravnika.

Od 1977.  do 1992. godine Hillary je radila  u pravnoj firmi Rose specijalizirajući se za zaštitu autorskih prava i intelektualnog vlasništva. U američkom Nacionalnom Pravnom vjesniku u dva navrata je uvrštena među 100 najutjecajnijih američkih pravnika.

Kada je postao predsjednik, Clinton ju je postavio za predsjednicu posebne komisije za reformu zdravstva. Radila je na opsežnom planu zdravstvene reforme, ali je zajedno sa suprugom, predsjednikom države, doživjela poraz jer Kongres nije odobrio reformu. Bio je to znak da se mora povući iz kruga bliskih suradnika predsjednika Billa Clintona.

Potom su se supružnici Clinton našli u jednoj aferi 1993. – aferi Whitewater, kada se istraživala eventualna njihova umiješanost u novčane mahinacije dok je Clinton bio guverner Arkansasa, ali nakon njihova svjedočenja sumnje su otpale.

Godine 1996. objavljuje knjigu “It Takes a Village” koja se bavi tematikom odgovornosti društva prema djeci. Valja reći kako se borila da zdravstveno osiguranje imaju milijuni djece iz radničkih obitelji.

Sve se više na svjetskoj pozornici afirmirala kao borac za demokraciju, ljudska prava i vjersku toleranciju. Zajedno sa suprugom aktivno je sudjelovala u mirovnim procesima u Sjevernoj Irskoj, na Bliskom Istoku i na području bivše Jugoslavije.

Godine 2000. pobijedila je na izborima za senatora u New Yorku. I tada su svi mislili i očekivali kako će se natjecati za nominaciju za predsjedničkog kanditata Demokratske stranke za 2004. godinu.

Ali, mnoge je iznenadila kad je 2001. rekla da se ne namjerava kandidirati za predsjednika Sjedinjenih Država 2004. Pojasnila je kako je na mjestu senatora New Yorka i da želi do kraja odraditi šestogodišnji senatorski mandat.

Na mjestu senatorice uspješno se borila za financijski sustav koji će omogućiti povoljne kredite većini građana, kao i za porezne povlastice malim poduzetnicima.

Zanimljivo je i to kako je prebrodila veliku seksi aferu supruga Billa Clintona i godine 2003. objavila čak knjigu u izdanju kuće Simon&Shuster od koje je već dobila predujam od 8.000.000 dolara.

U njoj je opisala kako je sama doživjela i proživljavala aferu s Monicom Lewinsky i što je tada osjećala.

Predsjednik Barack Obama nominirao ju je 2008. za državnu tajnicu, nasljednicu Condoleezzu Rice. U siječnju 2009.  Senat ju je s 94 prema dva glasa i potvrdio, pa je tako postala 67. državna tajnica SAD-a i prva bivša prva dama koja je imenovana u kabinet.

Sada je pak propustila priliku da bude prva bivša dama, kao i prva žena, koja bi kao predsjednica ušla u Bijelu kuću.