VIDEO: I TO JE MOGUĆE – Nemam osjećaj da se HRT srozao, kaže Bošnjaković

Smanjenje broja ministarstava, pomilovanje Huanita Luksetića, reguliranje tzv. utjerivača dugova, Ovršni i Kazneni zakon, bojkot HRT-a i odgovornost HDZ-a o stanju na javnoj televiziji, teme su o kojima smo razgovarali s ministrom pravosuđa Draženom Bošnjakovićem.

Razgovarala: Andrea Barać.

Ministarstvo uprave u javnu raspravu uputilo je novi prijedlog Zakona o sustavu državne uprave, u kojemu se ostavlja prostora za smanjenje broja ministarstava, odnosno spajanje, primjerice, resora graditeljstva i pravosuđa. Na pitanje slaže li se s tom idejom, Bošnjaković je rekao: “Slažem se da bi se broj ministarstava trebao smanjiti jer neke veće države imaju manje ministarstava od nas i možda bi to bio efikasniji model. Moram priznati da ta dva resora nikad nisu funkcionirala zajedno. Imali smo u povijesti neke druge kombinacije, ali za ovu ne znam, tako da nisam siguran bi li to bilo najbolje.”

Mediji navode i da se ovim zakonom vraća model zapošljavanja još iz vremena Zorana Milanovića, koji je HDZ oštro kritizirao – da se ne ograničava broj državnih tajnika, ministri bi mogli zapošljavati odane ljude bez javnog natječaja, probnog rada, stručnog ispita. Bošnjaković tvrdi da prijedlog zakona nije vidio, ali da nikad nije imao, niti će imati, problema s javnim natječajem. “Javni natječaj preferiram kao najbolji oblik da se dođe do stručnih ljudi. Mislim da je dobro što ćemo se vratiti na sustav ravnatelja, kao što je i najvaljeno, mislim da je to dobar način. Ne vidim problem u tome.”

Osvrnuo se i na pomilovanje Huanita Luksetića. Kaže kako je u tom slučaju, s obzirom na to da je teško bolestan, teško razgraničiti što je dopušteno, a što ne. “U svakom slučaju, dopušteno je čovjeku da se bori za svoje zdravlje i svoj život, da ne živi u mukama i bolovima. Ja se zalažem za to da preveniramo takve situacije da ljudi sami moraju uzgajati nešto što nije dopušteno. Zalažem se za to da to bude pod kontrolom liječnika i da on onda kaže – vi možete dobiti toliko grama, otići u apoteku i to uzeti.”

Nije siguran da nam je u ovom slučaju potrebna bolja zakonska regulativa, nego, kako kaže, bolja praksa.Tvrdi da Ovršni zakon koji predlaže, a koji je izazvao mnogo kritika – poput one da se ne odnosi na postojeće ovrhe i da nije u skladu s Ustavom i Konvencijom o zaštiti ljudskih prava – izbalansiran. Iako struka upozorava da će opet doći do masovnog neplaćanja računa, Bošnjaković je još jedanput ponovio da je zakon dobar i da su svi imali pravo, i još imaju, iznositi prijedloge.

“Moram priznati da nisam vidio konstruktivan prijedlog koji bi doveo do bolje situacije od one u kojoj jesmo i nisam vidio prijedlog koji bi ovaj zakon učinio boljim. Bilo je protivljenja digitalizaciji, ali to je nemoguće zaustaviti. Mislim da će ovrha, kada bude digitalizirana, biti brža i jeftinija, a to je interes i dužnika i vjerovnika.”

Jedan od prijedloga blokiranih građana jest da se zabrane ovrhe do 100 kuna, na što ministar kaže: “Nisam pobornik da mi u sustavu imamo pravnu prazninu. Nekome 100 kuna znači nešto, nekome je to princip. I ako on nema mogućnost na legalan način naplatiti svojih 100 kuna, kakvim će sredstvima pribjegavati? Mislim da treba slati poruke da obaveze treba izvršavati.”

Na pitanje kako regulirati tzv. utjerivače dugova, odnosno agencije za naplatu koje Ovršni zakon ne spominje, Bošnjaković kaže kako je riječ o legalnom poslu, ali da ga ipak nekako treba regulirati.

“Trebao bi postojati registar firmi koje se time bave i određena pravila po kojima trebaju raditi. Tu ćemo se naći iz više resora i pokušati iznaći neka rješenja ne čekajući regulativu EU-a. Ne znam kad to možemo očekivati. Kad bi ovisilo samo o meni, mogao bih vam reći, ali ovako ne mogu.”

Izmjene Zakona o kaznenom postupku trebale bi biti gotove do ožujka, a Bošnjaković se nada da će poptuno novi zakon biti gotov do kraja njegova mandata, iako ne želi licitirati s datumima. Osvrnuo se i na upozorenja struke da, primjerice, obiteljsko nasilje u praksi često tretiramo kao prekršaj, a ne kazneno djelo. “Hoće li nešto biti prekršaj ili kazneno djelo, to ovisi o nezakonitosti u određenom ponašanju. Važno je da ćemo mi unutar multidisciplinarnog tijela provesti analizu i vidjeti jesu li nam te promjene potrebne.”

Ministra smo zamolili i da prokomentira bojkot HRT-a, kojemu su se pridružile i mnoge oporbene stranake, te osjeća li se kao član HDZ-a prozvanim što su javnu medijsku kuću “srozali na niske grane”, kao što Udruge, sindikati i oporba tvrde. “Mislim da bojkot nikad nije rješenje, mislim da treba surađivati. Izbaciti novinare s nekog skupa – to ne pridonosi ni transparentnosti ni bilo kakvim demokratskim procesima. Nemam osjećaj da se HRT srozao na bilo kakve grane. Koliko vidim, oni su otvoreni prema svima. Nisam sretan zbog ovih tužbi koje su pokrenute i mislim da stvari uvijek treba pokušati riješiti na miran način.”

Europski sud srušio je tzv. lex Škibolu, odnosno Zakon kojim se ništavnim proglašava dio ugovora o kreditima koje su građani podizali u RBA zadrugama. Na pitanje zašto su Vlada i Sabor usvojili zakon koji ne prati europsko pravo i ima li Vlada plan B, ministar je odgovorio: “I na našem je Ustavnom sudu moguće da svaki zakon bude proglašen neustavnim i to se nije samo jednom dogodilo. I kad se zakoni donose, uvijek se donose s najboljim namjerama. Što se tiče plana B, mi imamo skupinu u Ministarstvu koja pokušava iznaći rješenje. Institut ništetnosti imamo u Zakonu o obveznim odnosima, koji se u svakom slučaju, kada postoje uvjeti za to, može iskoristiti.”