VELIKA POTRAŽNJA: Zagreb “vapi” za stanovima i uredima kojih nema dovoljno

Zagreb je i dalje središte nekretninskih ulagačkih aktivnosti, a posljednje istraživanje otkriva kako je u metropoli najveća potražnja za uredskim prostorima i kvalitetnim stambenim jedinicama.

No, ulaganja na razini države su u padu. Lani je u komercijalne nekretnine – urede, logističke i trgovačke centre te hotele – investirano 250 milijuna eura, što je pad u odnosu na godinu ranije od čak 65 posto. Razlozi su nedovoljna ponuda atraktivnih nekretnina i nesređena zemljišta.

Novogradnje u metropoli nikad dosta, no aktiviraju li se atraktivna zemljišta poput nekadašnjeg Gredelja, Zagrepčanke i Hipodroma, stanogradnja bi mogla procvasti.

– Imamo prostora za 32 tisuće stanova koji bi se mogli napraviti kada bi se ta zemljišta stavila na tržište, govori za HRT Boro Vujović, vlasnik agencije za nekretnine.

– To mjesto treba iskoristiti za vladine institucije, stambenu gradnju, uredske prostore, i smatramo da je to centralni dio grada koji bi mogao biti na međunarodnom natječaju, i urbanističkom i investicijskom. Po nama se čini da prostora ima, ali treba ubrzati administraciju, kaže Dubravko Ćorić, predsjednik HUP-ove udruge za nekretnine.
Na sporost gradske uprave žale se i investitori.

– Nekad su bili pravni problemi, sada ih više nema. Banke financiraju, vlasnici imaju kapitala, međutim, za puno projekata čekamo odluku grada za daljnji razvoj, ističe Patrick Franolić, direktor Spiller Farmera.

Problem su i izmjene zagrebačkog GUP-a. Nisu precizirani rokovi za urbanističke planove uređenja, što bi moglo blokirati ili usporiti vrijedne građevinske projekte.

– S novim GUP-om se jako pooštrava izgradivost i to će negativno utjecati na rast cijena.

Investitorima će biti još teže graditi, još skuplje, i onda će cijene automatski morati biti više, priča Vujović.

Zagreb “vapi” za stanovima i uredima

Zagrebu nedostaje i modernih uredskih prostora jer poslovna aktivnost u metropoli jača.

– U Hrvatskoj, a pogotovo u Zagrebu, imamo povijesno najnižu stopu raspoloživosti uredskog prostora. Govorimo o manje od dva posto ukupnih kvadrata uredskog prostora, a vidimo zamah novog razvoja. Ukoliko se ne riješe zemljišta koja su uglavnom u vlasništvu države ili gradova, i dalje nećemo imati kvalitetnu investicijsku klimu – kaže Vedrana Likan, direktorica Colliersa Hrvatska.

Investitori prepoznaju dugoročnu vrijednost našeg tržišta, no procedure, kažu, moramo ubrzati.

– Hrvatsku gledaju kao sigurnu destinaciju za ulaganja, povrati su vrlo stabilni, no bez razvoja infrastrukture, bez planiranja i urbanizma, investitori neće biti ti koji će prvi krenuti u razvoj – već mi moramo osigurati te preduvjete, smatra Predrag Tutić, direktor CBS Internationala Hrvatska.

Ulagače privlače i logistički centri, pa se u okolici Zagreba trenutno gradi nekoliko skladišnih nekretnina.

Čagalj: Cijene građevinskih radova narasle su i do 50%, ali ne zbog ‘neopravdane zarade’

Potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj za središnji Dnevnik HTV-a komentirala je podatak kako smo od 2021. godine među tri prve zemlje u Europskoj uniji po obujmu građevinskih radova. Ispred nas su jedino Slovenija i Italija.

– Ako se vratimo malo u povijest u 2020. godinu, vidjet ćemo da su se tada počeli događati COVID, potres, rat u Ukrajini, a nakon toga su došla sredstva Nacionalnog plana oporavka, fonda solidarnosti, kohezijskog fonda gdje su u iznosu od 5 do 6 milijardi povećana ulaganja u građevinski sektor, obnovu, infrastrukturu, u obnovu stambenih zgrada, muzeja i škola i to je ono što nas razlikuje od susjednih zemalja, od Slovenije, Italije, Austrije, Njemačke, da smo korak ispred u građevinskom sektoru i po rastu građevinskog sektora puno bolji od ostalih zemalja, kazala je.

Kada raščlanjujemo strukturu, pojašnjava kako najprije 25% PDV-a moramo dati državi, platiti zemljište koje je 30% u odnosu na prodajnu cijenu stana i udio građevinskih radova koji iznose 60%, ostalo su prirezi, porezi, projekti, nadzor, kamate, tako da je gradnja u strukturi cijene oko 60%.

– U tih 60% imamo cijenu rada, energenata i materijala. Sirovine su u 2021. i 2022. narasle, a rad kontinuirano raste od 2020. do danas. U odnosu na Europsku uniju, radna snaga je kod nas 30% stalno u porastu, što ne znači da je cijena rada još uvijek skuplja u odnosu na Europsku uniju, pojašnjava.

– Materijali i sirovine su rasli do 2022. i 2023. Nakon toga cijena sirovina pada, međutim energenti i dalje rastu, a kada usporedimo 2020. s 2025. godinom, s materijalima, energentima i radom smo mi 40-50% veći nego što smo bili 2020. godine, kazala je.

Kazala je i kako se ne slaže s tezom da netko “neopravdano zarađuje, posebno ne od građevinara”.

– Sada je došao ciklus gdje možemo reći da su u javnim nabavama pojavile neke anomalije, pa su građevinari zbog velike količine posla, manjka tvrtki, manjka radnika, digli cijene neopravdano više, ali to su anomalije unutar sustava. Ja moram reći da je Ministarstvo graditeljstva, koje na mjesečnoj razini održava sastanke s građevinskim sektorom u posredništvu s gospodarskom komorom, puno to prati i sigurno je kod tisuću i nešto zgrada poništeno natječaja zato što su prekoračene cijene, odnosno cijene su bile previsoke. Dokle građevinari ne spuste cijene, neke zgrade neće biti obnovljene, pojašnjava.

– Što se tiče mladih, svi gledamo pozitivno na Nacionalni plan stambene politike iz razloga što se počelo promišljati o mladima koji teško dolaze do stana, a što je u stvari osnova dobre demografske dobre politike komentirala je.

– Stambena politika ide u tom pravcu da država regulira onaj dio kojeg može regulirati, a to je PDV i cijena zemljišta. Cijenu zemljišta prebacuje na lokalnu samoupravu gdje oni itekako mogu dati to zemljište i vraća dio PDV-a, odnosno 50% PDV-a mladima na kupnju te nekretnine. Možemo reći da ćemo u narednom periodu tek vidjeti kakvi su odjeci stambene politike, ali nadamo se da će ta količina stanova na tržištu smanjiti cijenu stana, istaknula je.

Predstavnici građevinara protekli tjedan su bili u Banskim dvorima na sastanku s premijerom. U fokusu se našao za njih jedan vrlo važan problem, odnosno sudjelovanje tvrtki iz trećih zemalja na javnim nadmetanjima. Građevinari žele to stopirati.

– U Europskoj uniji se počelo sad razmišljati o tome da izjednačili uvjeti sudjelovanja tvrtki iz trećih zemalja, i to s nekakvim korektivnim faktorom, odnosno s kompenzacijskim mjerama koje oni mogu zadovoljiti. Primijećeno je da su na natječajima 30-40% jeftiniji, a nije dumping cijena. Kad se stavite u kožu države, državi je važno da ima najjeftiniju cijenu na natječaju i da za to dobije najbolju građevinu, objekt ili infrastrukturni objekt. Međutim, to nije jedini interes države, nego je drugi interes i da očuva građevinski sektor. Pa i u tom pravcu su se sad počeli voditi razgovori da bi se izjednačili uvjeti svih tih zemalja iz trećeg svijeta zajedno s našim kompanijama, da bi građevinski sektor opstao nakon što se građevinska aktivnost smanji, zaključila je.