UZDRMANI SVIJET: Poskupljenja i nestašice kao posljedice pandemije i rata

Svijet je sve više zabrinut i sve više u strahu. Najprije ga je dobro uzdrmala pandemija koronavirusa koja još uvijek nije prestala, a u Europi je Rusija napadom na Ukrajinu započela rat kojemu se ne vidi kraj. Generacija koja danas živi, osobito ova što udiše europski zrak, tako strahuje od bolesti, nestašica, gladi, pa i smrti.

Pandemija i rat digli su na noge sve moguće stručnjake kako bi pronašli put preživljavanja, a svjetska imena ekonomije obrušila su se na globalizaciju, pojašnjavajući kako su pandemija i rat otkrili sve njezine negativnosti i loše strane. Baš kao na tragu rečenice američkog ekonomista i nobelovca Paula Samuelsona, koji reče: “Globalizacija pretpostavlja kontinuirani ekonomski rast. Inače, proces gubi svoje ekonomske koristi i političku podršku.” Jer, pandemija i rat prekinuli su taj kontinuitet i ubijaju ga svaki dan. Globalizacija podrazumijeva društvene, političke, kulturne i, naravno, gospodarstvene procese koji vode sve većoj povezanosti, a time i međuovisnosti suvremenog svijeta. A kada je riječ o gospodarstvu, koje sada možda najviše brine čovječanstvo, zaustavljena je politika otvorenih granica, otežani su zračni, pomorski i drugi putevi, pokidani su lanci opskrbe, već se osjeća manjak nekih roba i, naravno, ludo skakanje cijena. A oni koji se bave tom problematikom upozoravaju na katastrofalne posljedice u opskrbi životnim namirnicama, što bi moglo dovesti i do svjetske krize hrane. Povećat će se, nažalost, broj gladnih, ustvrdio je i David Beasley, šef Svjetskog programa za hranu. Ali i broj onih nedužnih ljudi koji zbog ludih glava umiru od gladi.

EUROPA BEZ ULJA

Rat je izazvao globalni poremećaj na tržištu energenata i svijet se počeo suočavati s nestašicom hrane i divljanjem cijena. Valja podsjetiti kako izvoz Ukrajine i Rusije iznosi čak 30 posto svjetske trgovine pšenicom, 40 posto kukuruzom, 32 ječmom i više od 50 posto suncokretovim uljem. Recimo i da je Europa ovisna o ukrajinskom suncokretovu ulju, jer čak 50 posto potreba za njim namiruje iz Ukrajine. A ulje se koristi u proizvodnji cijeloga niza prehrambenih proizvoda. Da je nakon pandemije rat u Ukrajini izazvao “oluju svih oluja” upozorio je i glavni tajnik UN-a Antonio Guterres, koji je k tome naznačio da je “utjecaj rata globalan i sustavan” te da bi mogao izazvati pustoš u svijetu hrane, energetike i financija, pogotovu u siromašnim zemljama.

Poremećajima je izravno izloženo 1,7 milijardi ljudi od kojih je trećina već u siromaštvu. Iz Ukrajine i Rusije više od polovine pšenice uvoze čak 34 zemlje svijeta. Povećane cijene hrane i energije, što je neizbježno, mogle bi rezultirati društvenom i političkom nestabilnošću u mnogim zemljama i tako još više ugroziti svjetski mir koji je već na kušnji. Zbog rata, sankcija i ostalih nedaća koje prate ta zbivanja, u samo mjesec dana kukuruz je na svjetskom tržištu poskupio za 16, a pšenica za nevjerojatnih 60 posto, što je najviše u proteklih 14 godina.

Ilustracija: Pixabay.com

NESTAŠICA GNOJIVA

Zbog rata i sankcija dvije su države odsječene od svijeta pa nisu u mogućnosti izvesti ni ostatke lanjske žetve. Sve je još gore jer se u Ukrajini neće moći provesti normalna proljetna sjetva – rat je i k tome su muškarci pod oružjem. A onda je došla i odluka Kijeva da obustavi izvoz pšenice, kukuruza, heljde, zobi, ulja, šećera… Zabrani izvoza pribjegle su još neke zemlje, poput susjedne Mađarske, a u mnogim se državama uvodi ograničena prodaje nekih namirnica. Globalizacija pokazuje svoje zube na najosjetljivijem području – udara po trbuhu.

Prognoze su da će rat Rusije protiv Ukrajine donijeti i rekordna povećanja cijene brašna, a potom i proizvoda od brašna – kruha, tjestenine, keksa… Poskupljuju mlijeko i proizvodi od mlijeka, riža, meso, jer su prekinuti lanci opskrbe. Naravno, i ostali proizvodi, ako ih uopće bude. Kako vrag, kojeg su budale probudile, ne spava, uz rast cijena već je prisutna i nestašica umjetnih gnojiva, a stručnjaci tvrde da će zbog toga podbaciti ovogodišnja žetva.

Svein Tore Holsheter, čelnik norveškog diva za proizvodnju gnojiva, koji ima tvornice u 60 država, gadno je uzdrmao svijet kada je podsjetio da čak polovina stanovnika svijeta dobiva hranu zahvaljujući umjetnim gnojivima i da će na poljima gdje ih neće biti urod pasti za golemih 50 posto! Uza sve to, neizbježno je poskupljenje prirodnog plina, nafte i naftnih derivata, kao i električne energije. Ljudi će biti sretni ako energenata bude u dovoljnim količinama.

SILA PRIRODE

Neki znanstvenici tvrde i da će ruska invazija na Ukrajinu okončati globalizaciju kakvu znamo u posljednjih 30 godina. Sada su više no ikada u EU-u ugrožene četiri temeljne slobode – slobodan protok ljudi, roba, usluga i kapitala. Dijelovi struke već otvoreno govore o deglobalizaciji i zazivaju povratak u vlastito dvorište koji se već događa. Sada postaje jasno kako je silno potrebna samoodrživost ekonomije, i to u što većoj mjeri. Zemlje se moraju mnogo više osloniti na svoje ekonomske resurse i domaću proizvodnju.

Veliki pak, poput Europske unije, natjerani lošom stranom globalizacije, moraju tragati i što prije pronaći stratešku autonomiju u onim najvažnijim sektorima kako bi se osiguralo ono što je čovjeku najpotrebnije. A kada je riječ o tome hoće li doći do deglobalizacije, nekako smo skloniji riječima bivšeg američkog predsjednika Bila Clintona: “Globalizacija nije nešto što možemo zaustaviti ili ugasiti. To je ekonomski ekvivalent sili prirode poput vjetra ili vode.”