UZBUNA U ZDRAVSTVU: Liječnika i specijalista sve manje, sve su stariji, a mladi odlaze

Zdravstveni djelatnik u Hrvatskoj prosječno ima 49,5 godina, gotovo šest više nego što je imao 1995. godine, a do 2025. godine će, očekuje se, u cijelom EU-u čak polovina postojećih zdravstvenih djelatnika otići u mirovinu, stvarajući 11,6 milijuna radnih mjesta, više nego u bilo kojem drugom sektoru.

O tome su podaci izneseni na nedavnoj završnoj konferenciji o projektu “Izrade standarda zanimanja/kvalifikacija uz unapređenje zdravstvenih studijskih programa”. Provjerili smo kakvo je stanje među liječnicima, koja je prosječna dob te koliko se u našoj zemlji u skorom vremenu otvara novih radnih mjesta u tom sektoru.

Nažalost, u Hrvatskoj nova radna mjesta ne otvaraju samo odlasci u zasluženu mirovinu nego i odlasci u inozemstvo. Prema podacima Hrvatske liječničke komore, prosjek godina hrvatskih radno aktivnih liječnika je 46, gdje navode i kako se radi o analizi ukupno 15.207 liječnika, njihovih članova.

Hrvatska liječnička komora dostavila nam je i tablicu iz koje je vidljivo da u Hrvatskoj trenutno radi najviše liječnika u dobi od 55 do 59 godina, njih 2271, odnosno 14,93 posto. Onih u dobi između 50 i 54 godine je ukupno 2141, a liječnika u dobi između 30 i 34 godine je 1956. Liječnika u dobi od 35 do 39 godina imamo 1801, odnosno 11,84 posto. Upravo ta dob, kako doznajemo, najviše odlazi iz Hrvatske, piše Glas Slavonije.

Za prosjek EU nedostaje nam 2.500 specijalista

Od ulaska u EU Hrvatska liječnička komora zaprimila je točno 1189 zahtjeva liječnika za potvrdama koje su im potrebne za rad u zemljama Unije. Primjerice, broj liječnika specijalista u Hrvatskoj u četiri godine smanjen je za 15 posto (za oko tisuću) i njihova prosječna dob je 53 godine. Dakle, nedostaje nam gotovo dvije i pol tisuće specijalista da bismo bili na razini prosjeka EU-a. Istovremeno, prosječna dob liječnika koji traže potvrde za odlazak u inozemstvo je 39 godina, dakle napuštaju nas liječnici u naponu snage, ističu u HLK-u, referirajući se i na već spomenute podatke o velikom broju novih radnih mjesta u dogledno vrijeme unutar Europske unije.

“Nedostatak liječnika, njihov odlazak u inozemstvo, prosječna dob specijalista itd. jasno govore kako je kadrovski deficit primaran problem i hrvatskog zdravstva”, ističu u Hrvatskoj liječničkoj komori.

Vikica Krolo, dr. med., predsjednica KoHOM-a, u intervjuu za portal e-medicus prokomentirala je činjenicu da je prosječna dob liječnika obiteljske medicine u Hrvatskoj otprilike 50 godina, a paralelno s tim mladi su liječnici nezainteresirani za specijalizaciju obiteljske medicine.

Mladi doktori u nas, bez pomoći mentora “izgore” za par mjeseci

“Usudila bih se reći da je prosjek godina i veći jer nismo dobili značajan pomladak već dulje vrijeme. Natječaji za specijalizaciju se ne raspisuju, a ako se raspišu, morate potpisati robovlasnički ugovor za jednog od brojnih ravnatelja domova zdravlja, što nitko normalan ne želi. Nadalje, ako ste već privatna praksa/koncesija, ne možete naći zamjenskog liječnika pa se vrlo teško odlučujete na odlazak na višegodišnju specijalizaciju. Tako da ima interesa, no kad mladi dođu i počnu raditi direktno u domovima zdravlja, bez mentora i pomoći – ‘izgore’ za par mjeseci. Naš posao je postao pretežak i neizdrživ, pogotovo za neiskusne”, kazala je dr. Krolo.

“Jedini način koji vidim da spasimo obiteljsku medicinu i time primarnu zdravstvenu zaštitu u Hrvatskoj – koja je kolijevka obiteljske medicine Europe – jest da u cijelosti promijenimo sustav domova zdravlja”, kazala je između ostaloga dr. Krolo.

“Dom zdravlja treba dočekati završenog doktora medicine s fakulteta, imati za njega pripremljen staž, beneficirani stan, mogućnost planiranja specijalizacije i ambulantu u kojoj će on moći nakon specijalizacije raditi. Ono što sada imamo je potpuna suprotnost. Mladi doktori zaposlenici domova zdravlja nemaju nikakvu mogućnost upravljanja svojim radom, nemaju uvid u svoje ugovore s HZZO-om, sami moraju osigurati svoju zamjenu u vrijeme godišnjeg odmora ili edukacije, nisu financijski stimulirani, iako svojim kvalitetnim radom ostvaruju domu zdravlja maksimalno moguć prihod”, zaključila je dr. Krolo.