UZ DAN ZALJUBLJENIH: Kako ljubav utječe na mozak i cijelo tijelo?

Biti zaljubljen je uzbudljivo i lijepo. Veliku ulogu pritom igraju hormoni. Oni u različitim fazama potiču aktivnost mozga, a izazivaju i reakcije u trbuhu.

Kad se zaljubimo naše tijelo izlučuje cijeli koktel hormona: serotonin, feniletilamin, dopamin i oksitocin. Većina tih hormonskih transmitera nastaje u mozgu.

„Njihovu količinu se ne može mjeriti analizom krvi”, žali znanstvenik iz Bochuma Helmut Schatz, koji radi za Njemačko društvo za endokrinologiju. Ljubav se ne može znanstveno mjeriti. Ali, djelovanje hormonskog koktela može se znanstveno analizirati. Primjerice uz pomoć tomografa koji barem pokazuje aktivnost u pojedinim područjima mozga.

Koje faze prolaze zaljubljeni i koji hormoni ih pritom prate, to može biti jako uzbudljivo!

Prva faza: „Ja sam jako zaljubljen!”

Lupanje srca i „leptirići” u trbuhu – iza toga se krije dopamin i „hormon zaljubljenosti” feniletilamin. On izaziva erotsku privlačnost prema drugoj osobi. Istovremeno nas dopamin čini otvorenijima prema drugima. Dakle, i prema budućoj velikoj ljubavi.

Druga faza: „Ljubili smo se!”

Želite se ljubiti? Samo naprijed. Ljubljenje nije samo ugodno, nego i zdravo. Frekvencija otkucaja srca raste, poboljšava se metabolizam. Tko se puno ljubi, kod njega je manja opasnost od visokoga krvnog tlaka i depresija.

Slina koja time prelazi od jedne drugoj osobi dobra je za imunosni sustav i za zube, jer antimikrobski encimi sprječavaju karijes i parodontozu. A tko se puno ljubi imat će i privlačnije lice, jer se tako trenira sva 34 mišića lica, a tako se zateže kožu na licu.

Treća faza: „Samo u tvojoj blizini sam sretan”

Osobito oni koji su se tek zaljubili skloni su tomu da osobu u koju su se zaljubili idealiziraju, da sve misli kruže oko nje. Bujica zaljubljenosti ima veze s neuronskim aktivnostima područja mozga koja su uključena u nagrađivanje, motivaciju, emocije i seksualno uzbuđenje.

Tada se određena područja mozga preklapaju s takozvanim sustavom bliskosti ili sustavom aktiviranja ponašanja, koji se prema engleskom označava kao BAS (Behavioral Activation System). BAS utječe na to da pozitivne podražaje doživljavamo intenzivnije, da smo znatiželjniji i da djelujemo samouvjerenije, kaže se u jednoj australskoj studiji, koja je nedavno objavljena u stručnom časopisu Behavioural Sciences.

Istovremeno se kod onih koji su upravo zaljubljeni smanjuje razina hormona sreće – serotonina, što iznenađuje. Znanstvenici to objašnjavaju činjenicom da zaljubljeni gube racionalan pogled i partnera potpuno stavljaju u središte svoje pozornosti. Ako ta osoba duže vrijeme nije nazočna (nekad je dovoljno i pet minuta), dolazi do pojave simptoma nedostatka, slično kao kod nedostatka droge kod ovisnika.

Četvrta faza: „Ti i ja zauvijek”

Važan za partnerstvo je i hormon nježnosti – oksitocin. On pospješuje ne samo povezanost majke i djeteta, nego i povezanost partnera. Istovremeno on u međusobnom odnosu stvara povjerenje. Ali, on ima i negativnih posljedica: on utječe na to da se ljudi izoliraju od drugih. Ipak, zaljubljeni to u pravilu ne čine – ako uopće – s lošom namjerom.

Peta faza: Vrijeme udvoje s testosteronom i estrogenom

Seks samo neizravno ima veze s klasičnim hormonima zaljubljenosti. Na seksualnost utječu prije svega spolni hormoni testosteron i estrogen. Seks pozitivno utječe i na čovjekovo zdravlje. Prilikom seksa partneri potroše po nekoliko stotina kilokalorija energije, objašnjava endokrinolog Schatz.

Osim toga kod muškaraca se time smanjuje opasnost od raka prostate, a tvari koje se pritom oslobađaju djeluju kao opijati i mogu umanjiti bolove. Ipak, „bolovi u koljenima ili kralježnici kod starijih muškaraca neće od toga proći”, upozorava za DW istraživač hormona Helmut Schatz.

Čarolija ljubavi

Hoće li ljubav potrajati ovisi o puno čimbenika, a ne samo o hormonima. „Hormone se ne smije promatrati izolirano”, naglašava Schatz. „Zaljubljenost jako ovisi o psihičkom stanju. I o živčanom sustavu.”

Čarolija ljubavi, dakle, nije samo biološki proces. Hormoni su samo dio čitavog niza komponenti, koje su odgovorne za osjećaj „ljubavi”.

Da bi se ljubav spasilo od svakodnevice endokrinolog Schatz savjetuje da se primjerice ponekad izloži nekoj opasnoj situaciji, kao primjerice vožnji „vlakom smrti” u zabavnom parku. Opasne situacije zbližavaju parove. Drugi savjet daje istraživač mozga Gerhard Roth iz Bremena: češće davati partneru komplimente. Iskrene i ugodne riječi mogu potaknuti jače izlučivanje hormona kao što su oksitocin i domapin. A to su tvari koje su potrebne zaljubljenima.