UTRKA ZA ZAGREB: Što nude Ivica Lovrić iz Plavog grada i nezavisni Mislav Žagar

Bliže se lokalni izbori pa se zahuktava i utrka za mjesto zagrebačkog gradonačelnika. Sve više kandidata želi tu poziciju. U Studiju 4 svoju viziju i program predstavili su Ivica Lovrić i Mislav Žagar.

Ivica Lovrić, kandidat za gradonačelnika Zagreba, čelnik stranke Plavi grad, rekao je kako mu je glavna motivacija za ulazak u utrku za gradonačelnika loše vođenje grada Zagreb. – Aktualna gradska vlast nije dorasla ovom poslu. Oni su razočarali i svoje birače, ali i sve građane. Pokazali su se potpuno nekompetentni za vođenje Zagreba, rekao je Lovrić za HRT.

I Mislav Žagar, nezavisni kandidat za gradonačelnika Zagreba ističe kako je vrijeme da se nešto napravi za Zagreb.

– Vodio sam Zagreb od 2004. pa znam kako funkcionira. Živio sam u međuvremenu u Irskoj i Njemačkoj gledao i uspoređivao. U Zagrebu je vrlo kaotična situacija i osjetio sam potrebu da se mora nešto napraviti, rekao je.

Gorući problemi grada Zagreba

Lovrić smatra kako Zagreb ima puno gorućih problema, ali da građane najviše tište gužve u prometu i gospodarenje otpadom. – Prljav i neuredan grad, razrušen Jakuševec, bez vizije kako će se riješiti. Vidim i potpuno netransparentno upravljanje Holdingom i gradskim financijama. Holding nikad nije bi zaduženiji s najskupljim kamata. Niti grad Zagreb nije bio nikad zaduženiji. Pušten je spin da je sadašnja gradska vlast stabilizirala financije, ali nikad nisu iznijeli podatke o tome. Tomislav Tomašević ništa nije stabilizirao nego je razrušio i uneredio, naglasio je Lovrić.

Žagar se slaže da je promet jedan od najvećih problema, a dodaje i nedostatak stanova za mlade ljude. – Moramo osigurati socijalnu stanogradnju. Mi ćemo primijeniti bečki model gdje Zagreb osigurava zemljište i putem kredita rješava stan. Bitno je da mladi čovjek može računati da mu najamnina neće rasti i da ga se neće moći izbaciti iz stana, rekao je.

Lović je dodao kako Zagreb u vlasništvu ima 6500 stanova, a da je od toga oko 500 stanova prazno. – Tomašević nije raspisao niti jedan natječaj za popunjavanje tih stanova i što se događa – svakodnevne provale u te stanove i nezakonita useljenja. I na tom području se kreirao veliki nered, rekao je. Rješenje prometnog kolapsa u gradu

Ponudili su i rješenje za najveći problem – promet

– Odmah bi otvorio Vlašku i Masarykovu. Uveo bi rigorozne kazne za one koji se zaustavljaju na trakama npr. na Zelenom valu radi dostave ili istovara. Imamo dijagonalu Zaprešić – Sesvete. Uveo bi lakošinsku željeznicu. Moj plan je da se u Zagrebu javnim prijevozom u pola sata može prijeći s jednog kraja na drugi i to je izvedivo sa samo devet novih željezničkih stanica, rekao je.

– U Zagrebu ne funkcionira ZET. Svaki dan na pruge i ceste izađe oko 70 posto potrebnih tramvaja i autobusa. Otkad je Tomašević došao na vlast oni tramvaje i autobuse ne održavaju i prema njihovom izvješću iz 2023. ispravno je 57 posto tramvaja. Godine 2019. prije COVID-a i potresa ZET je prevezao 262 milijuna putnika, a lani samo 150 milijuna. Građani su prešli na automobile. Moramo vratiti građane da koriste javni prijevoz. Zato smo i najavili besplatan javni prijevoz kako bi ih motivirali. A kvalitetno rješavanje prometnih gužvi je moguće ako imate efikasan javni prijevoz, a mi smo to odlučili riješiti podzemnom željeznicom, rekao je Lovrić.

Rješenje Jakuševca

Kad je pak riječ o Jakuševcu, Lovrić je rekao kako je bivša gradska uprava pripremila izgradnju kompostane u Novskoj i sortirnice na Žitnjaku kao ključni preduvjet za zatvaranje Jakuševca.

– Za oba projekta Tomaševića su dočekale građevinske dozvole i Vlada RH je raspisala natječaj za europske novce. Tomašević se nije uopće javio na natječaj. Odustao je od oba projekta, a da je izgradio kompostanu i sortirnicu mi danas ne bi govorili o Jakuševcu. Mi ćemo u roku od dvije godine sagraditi i kompostanu i sortirnicu i stvoriti preduvjete da se zatvori Jakuševec, najavio je i istaknuo da je realno u četiri godine zatvoriti Jakuševec.

Žagar se obrušio na plave vrećice.  – Ne služe ničemu, samo opterećenju kućni budžet. Nema smisla razdvajanje otpada kad to sada sve završi na istome mjestu. Plave vrećice proizvode godišnje 800 tona dodatne plastike. Kakve su to zelene tehnologije? Ne funkcioniraju i moramo naći bolje rješenje, rekao je i dodao kako će mu prvi potez biti ukidanje plavih vrećica.