UTRKA ZA REKTORA: Mogu li Klarica i Hruškar pomrsiti račune Borasovim kandidatima?
Kako se formalno bliži kraj Borasovog mandata obilježenog nizom afera, gafova i štetnih odluka, u prvi plan dolaze kandidati za novog rektora zagrebačkog Sveučilišta. Marijan Klarica i Mirjana Hruškar, ugledni profesori, prema insajderskim informacijama imaju velike šanse nadjačati favorite dosadašnje uprave zagrebačkog sveučilišta Stjepana Lakušića i Tonćija Lazibata.
Marijan Klarica, bivši dekan Medicinskog fakulteta, Mirjana Hruškar, bivša prorektorica i profesorica Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta, Stjepan Lakušić, dekan Građevinskog fakulteta i Tonći Lazibat, prorektor i profesor Ekonomskog fakulteta, danas pred Senatom predstavljaju i brane svoje programe te traže podršku većine od 70 senatora koji će 1. ožujka odlučiti o novom rektoru ili rektorici najvećeg hrvatskog sveučilišta.
Kao glavni cilj kandidature svi redom navode unaprjeđenje Sveučilišta u Zagrebu u nacionalnom i međunarodnom kontekstu, što planiraju postići, među ostalim, fokusom na teme obnove nakon potresa, osiguranja dodatnih financijskih sredstava za znanstveno – istraživačke aktivnosti te participacije samih studenata u radu Sveučilišta.
No, više od programa kandidata, koji i u Borasovom slučaju nije bio toliko loš na papiru, o smjeru u kojem planiraju voditi Sveučilište da se iščitati iz njihovih mišljenja i stavova o dosadašnjem upravljanju zagrebačkim sveučilištem. Namjera pojedinaca da prekinu Borasovo nasljeđe i diskutabilne odluke koje je donosio u svom dvostrukom mandatu, kao i dosadašnja profesionalna postignuća te ostvareni rezultati ovih znanstvenika, bude nadu da je zaokret u pozitivnom smjeru ipak moguć.
Lazibat osramoćen zbog ponovnog poništenja istog natječaja za obnovu Sveučilišta
Premda vijesti o nesposobnosti trenutačnog vodstva Sveučilišta u Zagrebu više nikog ne iznenađuju, ako rezultate aktualnog prorektora za poslovanje, Tonćija Lazibata, promatramo u okviru izloženih planova i kandidature za rektora dobivamo širu sliku koja puno govori o samom pojedincu. Iako programom naglašava važnost povlačenja novca iz EU fondova kao značajnu priliku za modernizaciju sustava visokog obrazovanja i Sveučilišta, prema informacijama koje prenosi telegram.hr, upravo je Lazibat dio sveučilišnog povjerenstva za nabavu koje je i drugi put zaustavljeno na početnom koraku pokušaja obnove centralne zgrade Sveučilišta, čime je ozbiljno ugroženo povlačenje dijela od osiguranih 150 milijuna kuna iz Fonda solidarnosti EU. Poništena je odluka o nabavi stručnjaka, koji su tek trebali izraditi dokumentaciju projekta obnove, a rok za trošenje sredstava, 17. lipnja 2022., sve nam je bliže. Da stvar bude još gora, ista stvar dogodila se i krajem prošle godine kad su neispravno ocjenjivali pristigle ponude te je Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave prvi put srušila odabir stručnjaka. Nakon svih gafova u kojima je prorektor Lazibat imao svoje prste, čak je i odlazećem rektoru postalo jasno da će teško pogurati Lazibata pa je sve svoje adute prebacio na Lakušića.
Može li Lakušić obnoviti Sveučilište, ako nije u stanju obnoviti vlastiti fakultet
I dok više od 15 mjeseci od odluke Vlade o raspodjeli bespovratnih sredstava iz Fonda solidarnosti EU, odobrenih za financiranje sanacije šteta od potresa, dvojac Boras – Lazibat neuspješno pokušava započeti obnovu, Lakušić je u medijima stekao popularnost kao sugovornik na temu obnove, što mu je omogućilo i poseban tretman na Sveučilištu. Ako je suditi po web stranici Sveučilišta, Lakušić se može pohvaliti povlaštenim pristupom službenom kanalu Sveučilišta usred kampanje, a upućeni ističu da se to moglo dogoditi isključivo uz blagoslov aktualnog rektora Borasa. Srednja.hr polemizirala je problematiku objave pisma koje je u jeku kampanje osvanulo na naslovnoj stranici Sveučilišta. Dekan građevine i kandidat za rektora Stjepan Lakušić ponudio je pomoć dekanima sastavnica Sveučilišta u Zagrebu oko obnove fakulteta i akademija od posljedica potresa, s ciljem ubrzavanja projektnih prijava. Iako je medijski prostor vješto iskorištavao na temu obnove nakon zagrebačkog, ali i petrinjskog potresa, postavlja se pitanje nudi li pomoć prekasno i je li pomoć samo jedna od floskula kojom nastoji osigurati rektorski mandat. Naime, od dekana Građevinskog fakulteta i „relevantnog“ stručnjaka po pitanju obnove od prvog zagrebačkog potresa zaista bi se trebao očekivati da prvo poradi na obnovi vlastitog fakulteta, umjesto planiranja seljenja studenata i nastave na Maksimirski stadion. Voljeli bismo dobiti odgovor na pitanje kako misli pomoći drugima kad očito ne zna pomoći ni vlastitom fakultetu kojem je na čelu, a da ne govorimo o otvaranju Građevinskog fakulteta u Sisku bez odluke Senata i najnovije optužbe o prijavi DORH-u zbog navodnog šikaniranja kolege. Prema informacijama koje je prenosi Portalnovosti.com, Lakušićev kolega s Građevinskog fakulteta zatražio je pomoć pravosuđa zbog sustavne diskriminacije po nacionalnoj osnovi te onemogućavanja razvoja znanstvene karijere.
Upućeni izvori u trenutačno stanje na Sveučilištu naglašavaju da je Lakušić Borasov kandidat, argumentirajući sve glasnija šuškanja da je uključenjem Klarice i Hruškar u utrku za rektora i sam Boras shvatio da će teško osigurati svoje nasljeđe podržavajući Lazibata. U posljednje je vrijeme svoju energiju preusmjerio u lobiranje za Lakušića, kojemu su navodno obećani svi Lazibatovi glasovi iz prvog kruga – uključujući i Borasov.
Samozatajni Klarica što zamisli, uspješno i realizira, no o tome se malo govori
I dok profesor ekonomije ima problema s provođenjem postupka nabave vezane za obnovu Sveučilišta, a profesor građevine s obnovom vlastitog fakulteta, profesor medicine svojom ih je proaktivnošću oko obnove dobrano posramio. Iako mu mnogi zamjeraju samozatajnost, neminovno je da iza njega stoje konkretni rezultati, a svoj program uvelike temelji na primjeni dobrih praksi koje postoje na mnogim fakultetima i koje se dosad nitko nije sjetio implementirati na razini Sveučilišta. Večernji.hr prenosi da je Marijan Klarica, kao dekan Medicinskog fakulteta, pokrenuo obnovu oštećenih fakultetskih zgrada samo dva tjedna nakon prvog zagrebačkog potresa i to korištenjem 22 milijuna kuna fakultetskih sredstava, koje će uspješno vratiti iz Fonda solidarnosti EU.
Menadžerskim pristupom rješavanju izazova s kojima je bio suočen, Klarica je osigurao održavanje nastave za studente medicine u dosadašnjim prostorima, bez većih prekida i potrebe za seljenjem. Osim fakultetskih zgrada na lokaciji Šalata, Klarica je financijskim je sredstvima Medicinskog fakulteta osigurao i obnovu te vraćanje u funkciju i ostalih zgrada, poput zgrada Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“, Zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku i Zavoda za patologiju, čime su osigurane funkcije koje Medicinski fakultet obavlja za potrebe zdravstvenog sustava, a koje su imale neprocjenjivu ulogu u borbi protiv pandemije. Tako je omogućeno da se u Školi narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ oforme pozivni centri, vrši cijepljenje protiv COVID-19 virusa te osigura dnevno praćenje epidemiološke situacije. Sa studentima je izgradio dobru dvosmjernu komunikaciju i partnerski odnos, a više od 600 studenata volontera uključilo se u aktivnosti vezane za borbu protiv pandemije tako da mu ne preostaje ništa drugo nego da dobre prakse primijeni i u komunikaciji s medijima i javnostima.
Koristi li Hruškar populističke metode ili strateško razmišljanje koje nadilazi predloženi program
Kao najžešći kritičar Borasa i njegove politike svojedobno se u javnosti istaknula njegova bivša prorektorica za prostorni razvoj i sustav kontrole kvalitete te jedina kandidatkinja za rektoricu Mirjana Hruškar, primarno podnošenjem ostavke na mjesto prorektorice zbog višemjesečnoga neslaganja s rektorovim odlukama. Takvo postupanje i jasno distanciranje od dosadašnjeg načina vođenja Sveučilišta donijelo joj je dodatne bodove s kojima ulazi u postupak izbora. Populističkim pristupom unaprijed je osigurala dio glasova senatora i ako bude izabrana za rektoricu upitna je izvedivost iznesenih prijedloga. Uvođenje prorektora iz redova studenata jedna je od aktivnost iz programa koja je posebno izazvala pozitivnu reakciju u javnosti. Je li riječ o elementarnom nepoznavanju zakonodavnog okvira Sveučilišta, s obzirom na to da je statutom definirano da Senat prorektore bira iz redova profesora na prijedlog rektora, ili planira otići korak dalje te izmijeniti i prilagoditi statut Sveučilišta, saznat ćemo ako postane rektorica. Na tom putu ima otvorenu podršku Fakulteta elektrotehnike i računarstva te aktualnog dekana Gordana Gledeca, koji se u svom govoru povodom obilježavanja dana fakulteta nije libio osobno posramiti Borasa.
Klarica i Hruškar imaju najveće šanse zasjesti u rektorsku fotelju
Sve u svemu, Klarica i Hruškar kandidati su koji već dobrano mrse račune rektoru Borasu, a hoće li članovi Senata zaista prepoznati kandidata koji ne nudi samo mrtvo slovo na papiru, već dokazanu odlučnost, liderske vještine, potrebno iskustvo u implementaciji promjena te rezultate u svom resoru, ostaje za vidjeti. Nadamo se da će Borasovim odlaskom stanje na Sveučilištu krenuti nabolje te da će rektorski lanac i žezlo doći u prave ruke.
Na temelju javno dostupnih informacija, redakcija je napravila vlastitu procjenu svakog od kandidata.