UTJECAJ NA DORH: Milanović i Plenković oprečnog mišljenja – evo što kaže Dobronić

Jesu li suci i DORH u Hrvatskoj pod pritiskom, pitanje je koje se još jednom potegnulo, ali ovaj put i u pravosudnom sustavu, ne samo u političkim krugovima.

Izvor: Media servis

Ako pitate predsjednika Milanovića – premijer vrši pritisak, ali on vrši benigni pritisak da se probude. Prvi čovjek Vrhovnog suda, pak, poručuje – pritisaka sigurno ima, ali se i pretjeruje s tom pričom.

Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić nije baš tako uvjeren da postoje pritisci iz raznih krugova na suce i da se s tom pričom malo pretjeruje. A što se tiče pritisaka na Državno odvjetništvo, budući da o tome posljednjih dana slušamo iz političkog vrha, Dobronić kaže da mu je teško komentirati zbivanja u DORH-u jer su po Ustavu samostalna kategorija.

”Oni su u terminima procesnog prava na sudu procesni subjekt, većinom su tužitelji, koji put tuženik, tako da ja ne bih posebno komentirao stanje u DORH-u. Možda bi bilo najbolje da sami nešto kažu o tome pa bi prestala nagađanja. Ali da jesu pod pritiskom, vjerojatno jesu”, rekao je Dobronić.

Da su pod pritiskom, i to pod pritiskom premijera Andreja Plenkovića konstantno ponavlja predsjednik Zoran Milanović. Pogotovo nakon što je premijer rekao da se čuo sa šeficom DORH-a Zlatom Hrvoj-Šipek oko slučaja ministra obrane Marija Banožića.

”Tu ženu drži kao prištapskog oficira, vrši pritisak na nju, štiti je od mene koji nemam nikakve poluge vlasti. A vrši li i on pritisak?”Kako ja to vršim pritisak? Što je ovaj razgovor nego vrsta argumentiranog, kognitivnog, socijalnog, etičkog pritiska da se neke stvari promijene. Kako se to drugačije radi? Pa to je pritisak, ali benigni pritisak. Ne znam. Na meni je da trubim na otpor jer ovi su očito svi zaspali. Kad san svlada sve te duše lijene, na otpor ja trubim. Nema druge. Ne znam i svejedno mi je, samo neka ide”.

Pravosuđe je bilo u prvom planu na Pravosudnoj konferenciji u zagrebačkoj NSK koji su organizirali Vrhovni i Ustavni sud na temu suradnje Europskog suda s nacionalnim sudovima. Na konferenciji je sudjelovao i premijer Andrej Plenković.

”U posljednjih pet godina uloženo je 200 milijuna kuna u digitalizaciju pravosuđa i više od 560 milijuna kuna u pravosudnu infrastrukturu i opremanje”.

Pritom je naglasio da si DORH, USKOK i sudovi samostalni i neovisni te lišeni bilo kakvog političkog pritiska Vlade.

”Postoji suradnja, ali ne i utjecaj od strane Vlade. Ovdje nema privilegiranih, stranačka pripadnosti ne štiti od odgovornosti, a pravni poredak se poštuje”, poručio je premijer.

No vratimo se na izvornu temu konferencije. Dobronić je izjavio da je za kompletan učinak europskog zakonodavstva bitno imati uvid i u nacionalna zakonodavstva i sudsku praksu.

“Zbog činjenice da nisu sve nadležnosti prešle na razinu EU-a. I dalje su temeljni zakoni, npr. Zakon o obveznim odnosima i odredbe koje se tiču zaštite jamaca, ostali na razini nacionalnog zakonodavstva i sudske prakse država članica”, rekao je Dobronić.

Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović je podsjetio da i predsjednik Europskog suda kaže da se ne može govoriti o strogoj podijeljenosti između nacionalnog, pa i Ustavnog suda, i Suda Europske unije tako da europsko pravo tumači isključivo Sud EU-a, a nacionalni ga sud samo primjenjuje, nego:

”I nacionalni sudovi kao europski sudovi pozvani su tumačiti i primjenjivati europsko pravo”.